Kako protiv inflacije? BiH nema monetarnu politiku, ali ipak može djelovati

Inflacija je ekonomska bolest jer obezvređuje novac, glavni finansijski agregat i mjeru vrijednosti. Kad premaši dva ili tri procenta, bolest postaje teška, a upravo takva trenutno vlada u svijetu, a i kod nas. Inflacija je uvezena, ali svejedno, tu je, ostaje i što je još gore, ima direktan utjecaj na anticipacije, odnosno buduće prilagođavanje biznisa, smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić.

“Bitno je navesti da domaće vlasti nemaju na raspolaganju klasične elemente monetarne politike, tako da se rješenja moraju pronalaziti u drugim makroekonomskim politikama, ali i mikroekonomskim intervencijama. Kako bi se podržala domaća privreda, potrebno je raditi na smanjivanju troškova poslovanja. Konkretno, smanjivanje poreznih i neporeznih davanja”, kaže Čavalić za portal Klix.ba.

U praksi ovo znači izmjenu Zakona o doprinosima i porezu na dohodak (konkretno u FBiH), kao i ukidanje nepotrebnih parafiskalnih nameta – naročito na nivou jedinica lokalne samouprave i kantona u FBiH.

“Poreze koji se odnose na potrošnju u ovom trenutku ne treba mijenjati. Privreda se mora učiniti konkurentnijom i to treba da bude fokus ekonomskih politika u slučaju Bosne i Hercegovine (zbog nedostatka klasičnih monetarnih politika). Izmjena zakona o radu i drugih zakona koji se odnose na domaće tržište rada je prvi korak u tom smjeru”, dodao je.

Tu su svakako i druge reforme poput digitalne transformacije i slično, navodi on.

“Postepeni rast minimalne plate je očekivana mjera u svrhu zaštite najugroženiji. Tih 33,56 posto je i izuzetno u slučaju FBiH, ali spram baze prihvatljivo za poslodavce. Bitno je navesti da je u posljednjih 10 godina smanjen broj radnika na minimalcu, gotovo četiri puta manje”, izjavio je.

Međutim, vlasti se trebaju zadržati na ovoj kategoriji, samo tokom perioda inflacije potrebno je stabilizirati budžete – tako da se treba oduprijeti sindikalnim pritiscima za dizanje plate u javnom sektoru, smatra Čavalić.

“Istina, u izbornoj godini ovo će biti teško izvodljivo. Kantonalni i entitetski nivoi treba da aktiviraju sisteme robnih rezervi u funkciju zaštite onih najviše ugroženih (procjena da bi taj obuhvat bio nekih 20 posto populacije). Državni nivo najveću odgovornost ima po pitanju vanjskotrgovinske politike. Potrebno je maksimalno raditi na olakašavanju izvoznih, ali i uvoznih aktivnosti – naši privrednici moraju imati što više (uvoznih) alternativa pri procesu proizvodnje. Građanima se savjetuje da investiraju u vrijednosti koje nisu ugrožene inflacijom, tradicionalno kod nas to su nekretnine, ali ne treba isključivati ni druge vrijednosti poput dionica, zlata, kriptovaluta i slično”, zaključio je analitičar.

Inflacija u eurozoni porasla je u decembru 2021. godine na 5,0 posto međugodišnje, što je novi rekordan nivo, prema jučerašnjim preliminarnim podacima statističke službe Evropske unije Eurostata.