Naučnici uspjeli iz zraka izvući DNK

Naučnici su sada u mogućnosti da prikupljaju i analiziraju DNK izvučenu iz zraka, a revolucionarne nove tehnike koje se koriste za to mogle bi promijeniti način na koji se proučavaju i štite ugrožene životinje i prirodni ekosistemi.

Dvije grupe istraživača koje rade nezavisno, jedna sa sjedištem u Danskoj, a druga u Velikoj Britaniji i Kanadi, testirale su da li se DNK u zraku može koristiti za otkrivanje različitih životinjskih vrsta prikupljanjem uzoraka u zoološkom vrtu u Kopenhagenu u Danskoj i zoološkom vrtu Hamerton u Velikoj Britaniji.

Svi živi organizmi, uključujući ljude, izlučuju genetski materijal poznat kao eDNK u okolinu kada izlučuju otpad, krvare i odbacuju kožu ili krzno. Posljednjih godina, naučnici za zaštitu prirode su sekvencionirali eDNK na bazi vode kako bi pratili određene vrste, kao što je populacija britanskog golenjaka, u vodenim sredinama.

Međutim, praćenje eDNK u zraku bilo je veći izazov jer je više razrijeđena u zraku nego u vodi, piše CNN.

Dok su dva istraživačka tima koristila različite metode za filtriranje DNK iz zraka, oba su bila uspješna u identifikaciji životinja koje vrebaju u blizini, unutar granica zoološkog vrta i izvan njega.

Njihov rad je objavljen u dvije studije o dokazu koncepta u časopisu Current Biology u četvrtak.

Tim koji radi u zoološkom vrtu Hamerton uspio je identificirati DNK iz 25 različitih vrsta životinja, uključujući tigrove, lemure i dingoe, rekla je vodeća autorica britanske studije Elizabeth Clare, docentica na Univerzitetu York u Kanadi i bivša viša predavačica na Queen Mary University of London.

– Uspjeli smo čak prikupiti eDNK od životinja koje su bile stotine metara udaljene od mjesta na kojem smo testirali bez značajnog pada koncentracije, pa čak i sa vanjskih zatvorenih zgrada. Životinje su bile unutra, ali njihov DNK je bježao – rekla je Clare u saopćenju za javnost.

Tim iz Kopenhagena uspio je otkriti 49 vrsta kičmenjaka, uključujući 30 sisara.

– Bili smo zaprepašteni kada smo vidjeli rezultate – rekla je Kristine Bohmann, vanredna profesorica sa Instituta Globe na Univerzitetu u Kopenhagenu i vodeći autor danske studije, u izjavi.

– U samo 40 uzoraka otkrili smo 49 vrsta koje obuhvataju sisare, ptice, vodozemce, gmizavce i ribe. U Rainforest House (u zoološkom vrtu u Kopenhagenu) čak smo otkrili gupije u ribnjaku, dvoprstog ljenjivca i udava. Kada smo uzorkovali zrak na samo jednom vanjskom mjestu, otkrili smo mnoge životinje koje su imale pristup vanjskom ograđenom prostoru u tom dijelu zoološkog vrta, na primjer kea, noj i nosorog – dodala je Bohmann.

Oba tima su također otkrila prisustvo životinja koje ne žive u zoološkim vrtovima. Identificirali su životinje koje žive u okolnim područjima, uključujući euroazijskog ježa, ugroženog u Velikoj Britaniji, koji je otkriven izvan zoološkog vrta Hamerton, dok su vodena voluharica i crvena vjeverica otkrivene oko zoološkog vrta u Kopenhagenu.

Istraživači vjeruju da bi ova tehnika mogla oblikovati način na koji naučnici mapiraju vrste, potencijalno uklanjajući potrebu za zamkama, ličnim praćenjem i intenzivnim radom na terenu.