Guardian: Dobrodošli u eru epidemije sindroma sagorijevanja

Esejista i novinar Jonathan Malesic je u autorskom tekstu za list Guardian obrazložio zašto misli da živimo u epidemiji sindroma sagorijevanja na poslu.

Kao razlog zašto je ovaj sindrom karakterističan za naše vrijeme istakao je to što postoji jaz između ideala o onome što se radi i stvarnosti na poslu. Ocijenio je da je taj jaz veći nego u prošlosti.

“Ideal koji nas motiviše da radimo do tačke sagorijevanja jeste obećanje da ćemo imati dobar život ako teško radimo. Obećanje o dobrom životu ne podrazumijeva samo materijalni komfor, već i društveni dignitet, osobnost i duhovnost čovjeka”, naglasio je.

Malesic je istakao sebe kao osobu koja je željela biti univerzitetski profesor zato što mu se doimalo da njegovi univerzitetski profesori dobro žive. Međutim, kasnije je shvatio da je, kako je naveo, uglavnom laž američko obećanje da će dobro živjeti oni koji rade pravi posao. Prema njegovim riječima, bio je slijep pred tim obećanjem.

“Riječ je o obećanju koje je filozof Platon nazvao ‘plemenita laž’, mit kojim se opravdavaju fundamenti društva”, dodaje.

Primjećuje da je stvoren sistem u kojem poštovanje postoji samo prema krajnje posvećenim radnicima motivirani željom za dobrim životom, ali da to za posljedicu ima anksioznost radnika koja se umiruje još intenzivnijim radom. Prethodno opažanje je objasnio primjerom videoigara – videoigre su tako osmišljenje da ih je teško prestati igrati.

“Lijek je također i otrov. Da bi se anksioznost smanjila pretjerano se radi, a bez da postoji odgovarajuća nagrada za to, bez da se ostvaruje veća autonomija u radnom okruženju, bez pravičnog odnosa, bez ostvarivanja ljudskih odnosa te konfrontiranjem ličnim vrijednostima. Time čovjek postaje iscrpljen i neučinkovit”, upozorava Malesic.

Potcrtao je da je anksioznost uzrokovana radom ugrađena u sam kapitalizam. Kako je naveo, to je ključno obećanje u knjizi Maxa Webera iz 1905. “Protestantska etika i duh kapitalizma” koja savršeno opisuje postavke današnje radne etike.

Ukazao je da postoji veliki broj ljudi koji žele biti prepoznati kao svecima rada, iako su svjesni ni da sami sebi ne mogu to pripisati. No, Malesic u tekstu za Guardian ponovo upozorava da to ima posljedice po psihičko stanje, tj. da dovodi do sagorijevanja ili burnouta.