Ko ima najveći interes od Otvorenog Balkana i da li je potreban BiH?

Primjena Sporazuma o prometu prehrambenih proizvoda između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, koji su lideri ove tri zemlje potpisali u okviru inicijative Otvoreni Balkan, počela je u ponedjeljak. Naša zemlja je van tog prostora, a još uvijek traju ekonomske i političke rasprave o tome šta je optimalno.

(Be)smisleni paralelizam inicijative Otvoreni Balkan naziv je komentara koji je objavila Amila Pilav-Velić s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Ona se pita je li Otvoreni Balkan politička ili ekonomska incijativa.

“Šta to tačno znači Otvoreni Balkan i šta novo i dobro donosi u odnosu na slične prijašnje incijative poput Berlinskog procesa? Samo su neka od pitanja koja izgleda ostaju još uvijek otvorena, iako je primjena Sporazuma o prometu prehrambenih proizvoda između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije počela jučer. U dosadašnjim izjavama zvaničnika ove tri zemlje uglavnom se govori o poboljšanju bilateralne saradnje između ovih zemalja, s posebnim naglaskom na olakšanu trgovinsku razmjenu te razmjenu studenata. Zašto naglasak na ovom posljednjem dalo bi se diskutirati. Moglo bi imati čak i neke dublje političke i sociološke konotacije prije nego obrazovne”, navodi profesorica Pilav-Velić.

Nije potrebna pretjerano napredna računica da vidite koja bi to od tri zemlje bila dominantna u ovoj vrsti trgovinske zone, dodaje ona.

“Tako je nominalni GDP Srbije (52,96 biliona USD) čak četiri puta viši od GDP-a naredne članice u nizu – Albanije. Više-manje svima je poznato, što se na kraju krajeva može vidjeti i iz EU iskustava, da slične inicijative i oblici saradnje ne znače podjednaku korist svim članicama. Nerijetko najslabije među njima izvuku deblji kraj”, navodi ona.

Kaže i kako bi posebno takva “(ne)potrebna” avantura bila rizična za našu zemlju i to u ovoj krizi u kakvoj se trenutno nalazi.

“Pandemija inflacije, politička i sigurnosna kriza, čak ni struktura i obim trgovinske razmjene ne idu u prilog zagovaračima Otvorenog Balkana, ali daju dovoljno argumenata da naš fokus mogu i trebaju biti EU i NATO. Bilo kakva improvizacija, kao i potpuno neopravdani paralelizam nisu opcija niti interes zemlje, a ponajmanje strateški. Nama treba ‘Otvorena EU'”, zaključuje Pilav-Velić.

Otvoreni Balkan ili kako se ranije zvao Mali Schengen je ekonomska zona između Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, a dvije potencijalne članice su Crna Gora i Bosna i Hercegovina.

Zanimljivo je da je izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabriel Escobar koncem prošle godine izjavio da ukoliko u inicijativi Otvoreni Balkan nije svih šest zapadnobalkanskih država – ona neće uspjeti.