Zašto vlast BiH ne želi Zakon o sukobu interesa po standardima EU

Institut sukoba interesa u Bosni i Hercegovini nikada nije bio više obesmišljen, o čemu svjedoče mnoga upitna imenovanja kao i potezi zvaničnika na svim nivoima koji, kao takvi, u zemljama EU ne bi mogli biti ni zamislivi.

Piše: Amil DUČIĆ

Dovoljno je, naime, podastrijeti sljedeće podatke: Čak 61 funkcioner na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou trenutno obavlja dodatne funkcije u institucijama, javnim ustanovama i javnim preduzećima, a mnogi od njih proveli su cijeli ili dio mandata u direktnom sukobu interesa.

Od svih funkcionera koji obavljaju duple funkcije, njih 14 su istovremeno poslanici i članovi vlade na različitim nivoima vlasti. Petoro zastupnika u Parlamentu Federacije BiH istovremeno se nalaze u upravi javnih preduzeća i ustanova kao i jedan poslanik i jedan ministar na nivou BiH.

Čak 61 funkcioner na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou trenutno obavlja dodatne funkcije FOTO: D. B.

Na državnom nivou na snazi je još uvijek Zakon o sukobu interesa iz 2013. godine, koji ne samo da je prevaziđen, nego ima i brojnih propusta. Ovaj zakon, odnosno uređivanje ove oblasti jedan je od ključnih prioriteta koje nalaže Evropska komisija kako bi BiH dobila status kandidata.

Već nekoliko godina Delegacija EU u BiH zajedno sa OSCE-om, organizacijom Transparency International i domaćim zakonodavcima radi na novom zakonskom rješenju koji će uvažiti evropske standarde. Međutim, u ovoj i prošloj godini postalo je evidentno da otpor postoji unutar samog sistema.

Tako je državni ministar pravde BiH Josip Grubeša nedavno ponovo uputio Nacrt zakona o sukobu interesa koji je i prije godinu bio problematičan za EU, pri čemu nije ispoštovao nijednu preporuku. Kako je Fokus.ba objavio uslijedilo je oštro intonirano pismo ambasadora SAD-a, EU i OSCE-a.

U razgovoru za Fokus.ba specijalni predstavnik EU i šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler tim povodom kaže kako očekuje od zemlje koja je aplicirala za članstvo u EU da se pridržava najviših standarda, a ti standardi dolaze upravo od EU.

– To su najbolje prakse. Mi smo radili veoma tijesno s Venecijanskom komisijom Vijeća Evrope. Oni su dali svoje mišljenje. Ali ono što smo vidjeli, a što ne pomaže, jeste da je Ministarstvo pravde BiH uputilo Vijeću ministara BiH nacrt zakona kojim se ne provode one izmjene Zakona koje predlaže Venecijanska komisija. Na to smo ukazali jasno i javno. Raduje me da je taj nacrt sada povučen. Ali, također, tražimo brzo djelovanje i donošenje boljeg prijedloga nacrta zakona, a koji će biti u skladu s prijedlozima Venecijanske komisije – rekao je Sattler.

Sattler: Tražimo brzo djelovanje i donošenje boljeg prijedloga nacrta zakona FOTO: D. B.

Šef Delegacije EU u BiH kazao je za naš portal da je borba protiv korupcije alfa i omega u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

– Borba protiv korupcije, vladavina prava, uspostavljanje bolje strukture u pravosuđu su najvažniji prioriteti. To je razlog zbog čega nastavljamo s velikim fokusom na ovu temu. Ovo je važna tema i za građane. Ako pogledate ankete, 9 od 10 građana Bosne i Hercegovine kaže da su korupcija i vladavina prava veoma važne stvari. S druge strane, 9 od 10 bh. građana reći će da nisu nikada prijavili slučaj korupcije. Dakle, i to je jedna vrsta kulturološkog problema koji se treba mijenjati, ali ono što trebamo uraditi na zakonodavnom nivou je da imamo novi Zakon o sukobu interesa. Sada imamo zakon koji je zastario, koji je na snazi 7-8 godina – kazao je Sattler.

Najbolji pokazatelj da je zakon zastario, dodaje on, pokazuje da Komisija za odlučivanje o sukobu interesa nije na visini zadatka.

– Prvo, zbog sastava te komisije. Potrebni su nezavisni eksperti. A drugo, zbog nedostatka kompetencija i vještina. Dakle, potrebna je komisija koja će adekvatno funkcionirati. Jedan pokazatelj da ne funkcionira je činjenica da u 2020. godini nije bilo niti jedne jedine odluke. Dakle, potreban nam je adekvatan zakon kao i tijelo koje će biti nadležno da provodi ovaj zakon – istaknuo je Sattler.

Josip Grubeša, ministar pravde BiH, s druge strane, za Fokus kaže da su kroz parlamentarne klubove SDA, HDZ i SNSD radili Nacrt zakona i uputili ga u javnu proceduru kao i na Vijeće ministara BiH.

– Ono što smo dobili kao preporuke od Venecijanske komisije, od eksperata SIGMA-e i OECD-a, morali smo napraviti neki kompromis i zakon povući, trenutno je na doradi i kada to završimo, ponovo ćemo ga uputiti na Vijeće ministara – rekao je Grubeša.

Grubeša: Jako me čudi pismo ambasadora FOTO: D. B.

Na upit kako komentira dopis ambasadora SAD-a, EU i OSCE-a u našoj zemlji, državni ministar pravde rekao je:

– Prije svega me jako čudi da su oni objavili taj dopis jer mi imamo gotovo kontinuirano svaka tri mjeseca sastanke s Američkom ambasadom, Uredom Evropske komisije i Ministarstva pravde BiH baš zbog ovih 14 prioriteta gdje se većina odnosi na Ministarstvo pravde kao i cjelovita reforma pravosuđa u BiH odnosi se na Ministarstvo pravde. Da spomenem i reformu javne uprave koja se onako negdje u pozadini događa i nije toliko medijski eksponirana. To su te neke teme o kojima mi kontinuirano razgovaramo i time mi je i nejasnije zašto su uputili otvoreno javno pismo kada imamo stalne kontakte i razgovore. Vjerujem da je to jedna nesmotrena greška i da ćemo mi u budućnosti, kao i do sada, nastaviti imati sastanke i kako ćemo te zadatke rješavati na tim susretima.

Transparency International u BiH u više navrata je kritizirao Ministarstvo pravde BiH i ministra Grubešu s navodima da zapravo pokušavaju unazaditi Zakon o sukobu interesa budući da su odbili dvije trećine prijedloga koje je Transparency International u BiH putem e-konsultacija dostavio na Nacrt zakona o sukobu interesa. Odbijeni su, kaže, svi ključni prijedlozi koji bi doveli do unapređenja ove oblasti, što od BiH traži Evropska unija.

Emsad Dizdarević, projekt-menadžer Transparency Internationala u BiH, kaže i da trenutno zakonsko rješenje nije dobro.

Dizdarević: Zakonsko rješenje nije dobro FOTO: D. B.

– To se vidi iz niza razloga koji stoje u samom zakonu, a to je vrlo uzak krug osoba na koje se taj zakon odnosi, nejasno definirano pitanje dostavljanja imovinskih kartona i posebno kontrole nad dostavljenim imovinskim kartonima, vrlo blage sankcije. Tako da su to sve stvari koje su problematične i ono što je najvažnije je sama komisija za sprečavanje sukoba interesa. Definitivno je ne možemo nazvati nezavisnom s obzirom da od devet članova njih šest su parlamentarci. Tako da su oni direktno vezani za one koji bi trebali odlučivati o sukobu interesa – rekao je Dizdarević.

U Federaciji BiH sve ovo vrijeme nije ni postojalo tijelo koje provodi Zakon o sukobu interesa! Tek nedavno su na sjednici Predstavničkog doma usvojene izmjene Zakona kojima se to predviđa.

– Od 2013. godine, otkako je izmijenjen državni zakon i oduzeta nadležnost Centralnoj izbornoj komisiji, Federacija je ostala bez tijela koje provodi Zakon o sukobu interesa. Zajedno s delegatom Elmedinom Konakovićem i amandmanima delegata Adnana Efendića uputio sam prijedlog izmjena i dopuna Zakona gdje bi se formirala parlamentarna komisija koja bi odlučivala o sukobu interesa. Dakle, nakon osam godina da FBiH konačno dobije tijelo koje će odlučivati o sukobu interesa – kazao je za Fokus Irfan Čengić, federalni parlamentarac.

Čengić: Nakon osam godina da FBiH konačno dobije tijelo koje će odlučivati o sukobu interesa FOTO: D. B.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u junu ove godine imenovala je Elmedina Volodera za novog direktora Autocesta FBiH, iako zakonom nije dozvoljeno izabranim zvaničnicima rukovođenje javnim preduzećima šest mjeseci nakon isteka mandata.

Budući da je riječ o funkcijama koje su zakonski nespojive, Voloder je najavio da će se odreći mandata u Predstavničkom domu, što opet ne ne bi promijenilo da se radi o čistom sukobu interesa.

Osim nespojivosti funkcija u javnom preduzeću i u Predstavničkom domu, imenovanje Volodera na rukovodeću poziciju ovog javnog preduzeća je upitno i zbog njegovog poslovnog angažmana budući da je firma u njegovom vlasništvu, kako je objavio Transparency International u BiH, od javnog preduzeća Autoceste FBiH dobila nekoliko ugovora čija vrijednost je više od 8,8 miliona KM. Od toga su tri ugovora vrijednosti 7,1 milion KM sklopljena u 2019. godini, odnosno u vrijeme dok je Voloder bio poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

U pitanju je firma DIVEL D.O.O. koja je od 2015. godine od javnih preduzeća u BiH dobila čak 68 ugovora ukupne vrijednosti 13,8 miliona KM, a svi su vezani za usluge izrade saobraćajnih projekata, nadzora nad izvođenjem radova i poslovima revizije projektne dokumentacije.

– Imenovanje direktora Autocesta FBiH koji je bio zastupnik u to vrijeme, a imate isključivu zabranu da šest mjeseci ne smijete biti na rukovodećim pozicijama, najbolji je primjer kršenja Zakona o sukobu interesa. Ali njega ni bilo koga drugog nema niko da kazni, odnosno da se implementira institut sukoba interesa. Zato je važno da se usvoje izmjene zakona
– poručio je Čengić.