Globalni lanac opskrbe trebao bi se vratiti u normalno stanje tek 2023. godine

Trgovci na malo mogu odahnuti sada kada su božićni praznici pri kraju, završavajući mjesece mukotrpnog planiranja kako bi police bile opskrbljene tokom užurbanog perioda kupovine. Međutim, moguće je da neće imati puno predaha.

Naime, novi indeks Banke federalnih rezervi New Yorka, koji prati pritisak na globalne lance snabdijevanja, pokazao je blagi pad između oktobra i novembra.

“Čini se da indeks sugeriše da su pritisci na globalni lanac snabdijevanja, iako su još uvijek historijski visoki, dosegli vrhunac i da bi se mogli početi smanjivati u budućnosti”, rekli su istraživači Feda iz New Yorka ove sedmice.

Međutim, analitičari koji gledaju u budućnost 2022. nisu uvjereni da će se uslovi znatno poboljšati. Kažu da utjecaj vrlo zarazne varijante omikron nije u potpunosti ostvaren, pogotovo jer neke zemlje u Aziji pokušavaju suzbiti epidemiju.

Rekordne infekcije izazivaju manjak radnika u lukama i drugim tranzitnim čvorištima, dok politike “nultog covida” utječu na proizvođače, koji očajnički žele da održe proizvodnju na pravom putu nakon rasta potražnje za robom.

“Već vidimo nedostatak radne snage u cijelom lancu opskrbe”, rekao je Martin Dixon, direktor istraživačkih proizvoda u konsultantskoj kući Drewry za CNN.

Proizvođači čipova Samsung i Micron morali su prilagoditi poslovanje u kineskom gradu Xi’an, industrijskom centru koji je pod strogim mjerama zatvaranja od 23. decembra.

Judah Levine, glavni istraživač u Freightos Grupi, rekao je da su cijene otpreme kontejnera od 40 stopa iz Azije na zapadnu obalu Sjeverne Amerike pale za oko 25 posto u novembru, pošto se završio vrhunac sezone i ostale su na tadašnjem nivou.

Troškovi slanja kontejnera od 40 stopa iz Šangaja u Los Angeles porasli su za 3 posto ove sedmice na 10.221 američki dolar, prema podacima koje je Drewry dostavio CNN Businessu. Levine ne misli da će se stope vratiti na nivoe s vrhunca sezone. Međutim, misli da će one ostati visoke “sve dok potražnja ostane jaka i dok se luke i dalje bore sa zagušenjima”.

“Ti faktori će se povući tek kada dođe do smanjenja potrošnje robe, što, posebno sa trenutnim rastom omikrona, ne izgleda neizbježno”, rekao je.

Trgovci na malo također naporno rade na obnavljanju iscrpljenih zaliha, što dovodi do povećanja narudžbi. Pravi povratak u normalu, rekao je Levine, dogodit će se polako, vjerovatno tokom 2023. godine.

Blago smanjenje troškova od prošle jeseni neće mnogo olakšati život kompanijama širom lanca snabdijevanja. Gigant u proizvodnji i prodaji namještaja Ikea rekao je prošle sedmice da će podići cijene u svojim trgovinama u prosjeku za 9 posto u 2022. godini kako bi nadoknadio veće troškove, uključujući i transport.

Neki proizvođači automobila su također naveli da ne očekuju da će moći povećati proizvodnju u prvoj polovini ove godine zbog tekuće nestašice kompjuterskih čipova.

“Nedostatak čipova će nas pratiti i 2022. godine, posebno u prvoj polovini. Ne očekujemo značajnije povećanje proizvodnih kapaciteta u prvoj polovini godine”, rekao je nedavno Markus Schaefer, glavni tehnološki direktor Mercedes-Benz proizvođača Daimler.

Nasdaq Composite je pao za 3,3 posto, što je najlošiji jednodnevni učinak indeksa od februara 2021. Trgovanje ukazuje na to da pad još nije gotov.

Prinosi su skočili u iščekivanju rasta kamatnih stopa od skoro nule, kako Fed pokušava da obuzda inflaciju. To bi moglo naštetiti budućim zaradama kompanija s visokim rastom, koje počinju izgledati kao manje atraktivna ulaganja.

Očekivanja su da bi centralna banka mogla povećati kamatne stope brže nego što su investitori očekivali. Neki kreatori politike također žele zakočiti tako što će smanjiti bilans stanja Feda ubrzo nakon što stope počnu rasti.