Nema poskupljenja cigareta u BiH, a nema ni zakona o zabrani pušenja

U Bosni i Hercegovini duhanske proizvode koristi gotovo milion ljudi, od oko 3,5 miliona stanovnika.

Ovaj podatak o pušačima je od Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2020. godine, a broj stanovnika utvrđen je posljednjim popisom stanovništva iz 2013. godine.

SZO navodi takođe da je Bosna i Hercegovina – sa 35,5 odsto pušača među populacijom starijom od 15 godina (njih oko 995.000) – druga u Evropi, iza Srbije u kojoj puši 37,6 odsto stanovništva.

Prije 12 godina BiH je potpisala okvirnu konvenciju SZO koja predviđa sveobuhvatne mjere koje mogu doprinijeti smanjenju prevalencije pušenja, na taj način i direktno uticati na državne rashode.

Ipak, iako su zakonska rješenja bila u različitim fazama pred poslanicima u parlamentima oba bosanskohercegovačka entiteta, još ništa nije usvojeno.

“Treba se ograditi, ali ne mogu ja zabraniti nikome da puši”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ivica Šalić, penzioner iz Banjaluke, o eventualnom uvođenju potpune zabrane pušenja na javnim mjestima u Bosni i Hercegovini (BiH).

On smatra da bi objekti trebalo da imaju posebne prostorije za pušenje, a posebne prostorije za nepušače.

“Recimo, kad dođeš u jednu prostoriju, možeš okačiti na luster komad mesa da se suši na tom dimu. To nije u redu”, misli Ivica.

Kaže da svaki gazda štiti svoje potrošače i svoj interes, i da ne može tek tako istjerati pušača iz kafane.

“Pandemija” pušenja

Prof. dr Aida Ramić Čatak, koordinatorica za kontrolu duhana u Federaciji BiH (FBiH) i pomoćnica direktora entitetskog Zavoda za javno zdravstvo, za Radio Slobodna Evropa (RSE) ističe da se BiH trenutno nalazi u pandemiji korona virusa, ali i pandemiji pušenja.

“Svjetska zdravstvena organizacija i Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti upozoravaju da je pušenje pojedinačni faktor koji se povezuje s oštećenjima zdravlja, odnosno da su pušači jedna od najosjetljivijih skupina za teže kliničke slike COVID-a”, naglašava Ramić Čatak.

Ona dodaje da je pandemijsko doba, pored svih mjera kao što su vakcinacija, držanje fizičke distance i mjere zaštite, pravo vrijeme da se zakonima o kontroli duhana pruži dodatna zaštita zdravlju ljudi.

U kojoj su fazi entitetski zakoni?

Pošto se radi o zakonima koji se tiču javnog zdravlja, zakonodavstvo na ovom polju je nadležnost entiteta, a ne države.

Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH izglasao je 26. maja 2021. godine zakon kojim se zabranjuje konzumiranje duhana u svim javnim zatvorenim objektima, javnom prevozu, te u privatnim automobilima u kojima se nalaze djeca.

Da bi zakon bio usvojen, potrebno je da ga izglasa i drugi zakonodavni dom u ovom entitetu, Dom naroda, u kojem Prijedlog zakona još nije došao na dnevni red. Iz parlamenta FBiH nije odgovoreno na upit RSE kada bi zakonsko rješenje moglo doći pred delegate.

Kada stupi na snagu, ovaj zakon će se primjenjivati na duhan, nargile i vodene lule, uključujući elektronske cigarete, kao i bezdimne i biljne duhanske proizvode. Izuzetak je konzumiranje duhana za žvakanje i šmrkanje.

Vlasnici ugostiteljskih objekata biće dužni na vidnim mjestima istaknuti znak “zabranjeno pušenje”, te ukloniti pepeljare.

Pravno lice koja ne zabrani upotrebu duhana platiće kaznu do 5.000 KM (oko 2.500 eura), dok će fizičko lice koje konzumira duhan u zatvorenom prostoru biti kažnjeno sa 100 KM (oko 50 eura).

U zakonu je dat rok od 18 mjeseci za njegovu primjenu.

Nacrt Zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje je bio na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske (RS) u februaru 2018. godine, ali je skinut sa dnevnog reda.

Tada je iz entitetskog Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite rečeno da se nacrt zakona, koji predviđa potpunu zabranu konzumacije cigareta u ugostiteljskim objektima, povlači na doradu.

Tom verzijom zakona, bilo je predviđeno da svako ko zapali cigaretu u zatvorenom prostoru, na javnom mjestu, plati kaznu od 200 do 600 maraka (od 100 do 300 eura), dok je predviđena kazna za odgovorna pravna lica do 6.000 maraka (3.000 eura).

Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS nije odgovoreno na upit RSE u kojoj je trenutno fazi nacrt zakona.

Kampanjom “Zdravlje je zakon” do kontrole duhana

Organizacija “Progresivni razvoj organizacija i individua” (PROI) iz Sarajeva želi da skrene pažnju na kontrolu duhana u Bosni i Hercegovini. S tim ciljem, krajem oktobra 2021. su pokrenuli kampanju “Zdravlje je zakon”.

U sklopu kampanje, “PROI” je postavio bilborde u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Bijeljini, Banjaluci i Goraždu.

Jasmina Čekrić, projekt koordinatorica u udruženju “PROI”, nada se da će uz njihovu kampanju donosioci odluka konačno usvojiti zakon o kontroli duhana. Podsjeća da među ugostiteljima kruži mit da će im pasti prihodi.

“Brojni primjeri iz svijeta i regiona pokazuju da niti u jednoj od zemalja koja je ograničila pušenje u ugostiteljskim objektima nije se desio pad prihoda nakon uvođenja zabrane pušenja. To je potvrđeno i u zemljama koje su nedavno uvele slične zakone, poput Austrije, Češke i Crne Gore”, rekla je Čekrić za RSE.

Prema podacima ove organizacije, u BiH godišnje oko 9.000 ljudi umre od posljedica pušenja, od čega je 1.000 pasivnih pušača. Pet vodećih uzroka smrtnosti u BiH su akutni infarkt miokarda, moždani udar, esencijalna hipertenzija, maligna neoplazma bronha i pluća, te hronična oboljenja srca – a rizici ovih oboljenja se povećavaju uslijed aktivnog i pasivnog pušenja.

“Kada se govori o ekonomskim podacima koji su definisani na osnovu procjena godišnjih troškova povezanih sa neograničenom upotrebom duhana, tu idemo i do dvije milijarde KM (milijardu evra). Ti troškovi uključuju troškove liječenja malignih kardiovaskularnih oboljenja, troškove domaćinstava, troškove produktivnosti, i izgubljene javne prihode od oporezivanja duvanskih proizvoda”, istakla je Čekrić.

Podaci o gubicima se odnose samo na Federaciju BiH, ali s obzirom na broj stanovnika, zaključuje Čekrić, može se izračunati da su troškovi na državnom nivou oko tri milijarde KM.

Ona podsjeća da BiH nije uskladila svoje zakonodavstvo što se akciznih proizvoda tiče sa evropskom pravnom stečevinom, a nije ni pristupila dokumentima i instrumentima za regulaciju crnog tržišta – odnosno nije ratifikovala protokol o eliminaciji ilegalne trgovine duhanom i duhanskim proizvodima.

Doktori za, ugostitelji protiv zakona

Prof. dr Ramić Čatak podsjeća da je posljednji zakon iz ove oblasti u FBiH usvojen 1998. godine, od kada je pretrpio manje izmjene i dopune.

Kaže da se često putem medija ovaj zakon pogrešno naziva “zakon o zabrani pušenja” čime se, dodaje, stvara pogrešna slika.

“Nikome nismo naredili da prestane imperativno da puši ako to ne želi, ali se mi borimo da zaštitimo zdravlje drugih ljudi, nepušača koji borave u takvim prostorima. Mi imamo rezultate istraživanja koji pokazuju da polovina stanovništva u Federaciji BiH izložena posljedicama duhanskog dima”, objašnjava.

Ona dodaje da je Balkan vrlo zanimljiv za mnoge kompanije iz duhanske industrije, jer je konzumacija duhana dio lokalnog mentaliteta.

Ugostitelji u BiH su protivnici usvajanja zakona jer će, tvrde, biti na velikom gubitku.

U Udruženju Hotelijera i restoratera u BiH, kažu da je potrebno spasavati ugostiteljsko-turističku branšu koja je već na koljenima zbog korone, a ne “izmišljati nešto”.

“Pod udar bi došlo 100.000 privrednih subjekata u BiH. Šta znači javni prostor? Krojač, obućar, gdje vlasnik radi sam, ne smije u svom prostoru zapaliti. Pa banalno, kod hotelijera, kad gost spava sam sa sobom u jednokrevetnoj sobi ne smije zapaliti. U javnom prostoru ugostiteljskog objekta, bašta je javni prostor”, kaže za RSE Amir Hadžić, predsjednik Udruženja.

Hadžić ocjenjuje da nigdje zakon nije rigorozan kao rješenje koje čeka na usvajanje u Federaciji BiH.

“Hrvatska je prije 4-5 godina donijela taj zakon među prvim u regiji, i šta se desilo? Zatvorili su radnje, otpuštali radnike, otvarali kabine kao telefonske govornice za pušače i nakon izvjesnog vremena shvatili su da taj zakon nije primjenjiv pa su ga ublažili kao mnoge evropske zemlje, kao Švicarska i Njemačka”, ističe Hadžić.

On ocjenjuje da će ovaj zakon, čak, i kada stupi na snagu, biti primjenjivan smo u jednom ograničenom dijelu entiteta, jer druge lokalne zajednice nemaju dovoljno zaposlenih u inspekcijama da tu primjenu kontrolišu.

Republika Srpska još čeka na zakon

Tri zakona iz 2004. godine trenutno regulišu konzumaciju duhana u RS – Zakon o zabrani pušenja duhanskih proizvoda na javnim mjestima, Zakon o zabrani prodaje i upotrebe duhanskih proizvoda licima mlađim od 18 godina i Zakon o zabrani reklamiranja duhanskih proizvoda.

Darko Marković, nacionalni koordinator za kontrolu duhana RS, za RSE pojašnjava da se zbog rigoroznih kazni najviše poštuje zakon o zabrani reklamiranja, ali i zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima, koji, ipak, ne obuhvata sve ugostitelje.

Marković, koji je bio član radne grupe koja je radila na zakonu povučenom iz procedure 2018, prisjeća se da su se tada ugostitelji plašili da će ostati bez gostiju.

“To se nigdje u svijetu nije desilo, jer svugdje u svijetu ima više nepušača. I onda će doći više nepušača u njihove objekte i konzumiraće njihove stvari, a pušači će i dalje dolaziti”, rekao je Marković.

Dodaje da su zakonskim rješenjem bila predviđena dodatna sredstva za liječenje oboljelih zbog posljedica od konzumacije duvana.

“Ovim zakonom je bilo predviđeno da se iz ovih taksi koje se skupe, a to su ogromne takse, mnogo se para dobije od prodaje cigareta, da se odvaja dio, 1-2 odsto, to se zove tzv. ‘pušački dinar’. Iz tih para se daje za ljude koji su oboljeli od pušenja, tako da oni faktički sami sebi finansiraju liječenje i rasterete Fond zdravstvenog osiguranja”, pojašnjava Marković.

Milan Švraka, poslanik Partije demokratskog progresa (PDP) u Narodnoj skupštini RS, zamjenik predsjednika parlamentarnog Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku, i specijalista anesteziolog, smatra da je neophodno donijeti ovaj zakon.

“Trebamo donijeti jedan takav zakon koji bi sa jedne strane ljude koji su nepušači zaštitio od onih koji konzumiraju duhanske proizvode, a sa druge strane na određen način motivisao one koji koriste duhanske proizvode da odustanu od toga i zaštite svoje zdravlje”, poručio je Švraka.

Poslanik u parlamentu RS ocjenjuje da su “određeni lobiji odradili svoj posao” kada je u pitanju sklanjanje ovog zakona sa dnevnog reda, ali da je na ljudima od struke da ga tamo i vrate.

Nema novog poskupljenja cigareta

Početkom 2022. godine neće biti novih poskupljenja cigareta, potvrđeno je za RSE iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Upravni odbor UIO BiH usvojio je na sjednici 2. novembra Odluku o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i duhan za pušenje za 2022. godinu.

Novom odlukom specifična akciza ostala je na istom nivou, odnosno 1,65 KM (oko 0,83 eura) za pakovanje cigareta od 20 komada, pa vjerovatno zbog toga, kažu u UIO, niko njima nije dostavio nove cijene, što prema zakonu moraju uraditi.

„Ovo ne sprječava bilo koga od proizvođača i velikih distributera cigareta u BiH da bilo kad u toku godine povećaju cijenu cigareta, samo o tome moraju minimalno mjesec dana ranije obavijestiti UIO“, navedeno je u odgovoru za Radio Slobodna Evropa.

Za sada UIO nije dobio bilo kakvu najavu da će neko povećati cijene cigareta ni od februara 2022. godine.

Zakoni o kontroli pušenja u regionu

Srbija je 2010. godine dobila Zakon o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu, koji zabranjuje pušenje u zatvorenom radnom i javnom prostoru, kao i u javnom prevozu, ali su ugostiteljski objekti izuzeti.

Zakon o ograničavanju upotrebe duhanskih i srodnih proizvoda u Hrvatskoj iz 2017. godine zabranjuje pušenje u javnim zatvorenim prostorima, ali ostavlja ugostiteljima mogućnost određivanja prostora za pušenje.

U Crnoj Gori je 2019. stupio na snagu Zakon o ograničavanju upotrebe duhanskih proizvoda, koji zabranjuje pušenje u zatvorenom prostoru, a ko bude prekršio odredbe zakona rizikuje da plati kaznu i do 20.000 eura.