Deutsche Welle: Nova Vlada Njemačke ostaje nepovjerljiva prema turskim vlastima

Trajno slabljenje demokratije u Turskoj i kontinuirana politika neslaganja između Ankare i Berlina ostat će izazovi vanjske politike u novom periodu, piše Deutsche Welle Turkish.

Odnosi sa Turskom predstavljaju jednu od najizazovnijih spoljnopolitičkih tema ove godine za novu njemačku vladu. Nova njemačka vlada Tursku smatra “teškim, ali neophodnim partnerom”, navodi DW.

Očekuje se da će ove godine sukobi u Siriji, istočnom Mediteranu, Libiji i Afganistanu zaokupiti političare obje zemlje. Također, očekuje se da će do izražaja doći i rusko-ukrajinska kriza i napetosti u Bosni i Hercegovini.

Kancelar Olaf Scholz zauzeo je distanciran i oprezan stav prema turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu otkako je preuzeo dužnost u decembru, kao i američki predsjednik Joe Biden.

Njemačka planira voditi vanjsku politiku zasnovanu na vrijednostima i fokusirati se na demokratiju i pitanja ljudskih prava, rekla je kopredsjedavajuća Zelene stranke Annalena Baerbock u izjavi ubrzo nakon što je preuzela dužnost ministra vanjskih poslova.

Oprezni stav nove vlade prema Turskoj inspirisan je činjenicom da su EU i Sjedinjene Države zauzele zajednički stav u svojoj politici prema toj zemlji i izbjegavale bilo kakve angažmane s Erdoganom koji bi mogli dovesti do daljnjih kriza, navodi se.

Glavni cilj novog pristupa je preusmjeravanje Turske prema zapadnim saveznicima i demokratskoj vladavini prava.

Scholz nije dao izjavu o odnosima s Turskom nakon što je preuzeo dužnost, čekajući 11 dana da telefonski razgovara s Erdoganom. Novi lider Njemačke razgovarao je istog dana s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

Erdogan je čestitao Scholzu, a lideri su razgovarali o bilateralnim i vanjskopolitičkim pitanjima, složivši se da nastave bliske konsultacije.

Politički krugovi u Berlinu, koji pomno prate odnose između Njemačke i Turske, smatraju da dvije zemlje dijele slične stavove i zabrinutost oko niza međunarodnih pitanja, ali nesuglasice se nastavljaju, navodi DW.

Domaći politički događaji u Turskoj utiču na bilateralne odnose jer su i Socijaldemokratska partija (SPD) i Zeleni zabrinuti zbog rezultata Ankare u pogledu demokratije i ljudskih prava. Oba vladina partnera imaju političare turskog porijekla i druge koji prate razvoj događaja.

Međutim, kao i njegova prethodnica Angela Merkel, očekuje se da će Scholz dati prioritet pitanju sirijskih izbjeglica u kontkestu odnosa s Turskom.

Budući da je primila oko milion sirijskih izbjeglica od 2015. godine, Njemačka je i dalje zabrinuta zbog još jednog priliva izbjeglica i želi nastaviti saradnju s Turskom kako bi ga spriječila.

Očekuje se da će dvije zemlje nastaviti razgovore za bolju implementaciju sporazuma između EU i Turske o izbjeglicama u narednoj godini. Nadalje, Njemačka će nastaviti finansijski podržavati projekte za izbjeglice u Turskoj kroz različite međunarodne humanitarne organizacije.

Još jedno važno pitanje zbog kojeg su njemački političari zabrinuti je Erdoganova polarizirajuća retorika, koja podstiče tenzije sa evropskim zemljama.

Berlin je nekoliko puta pozivao Ankaru da prizna odluke Vijeća Evrope, čiji je osnivač Turska, i Evropskog suda za ljudska prava. U skladu s presudama najvišeg suda, Njemačka zahtijeva oslobađanje turskog filantropa i zagovornika ljudskih prava Osmana Kavale.

Branitelj ljudskih prava Kavala priveden je 19. oktobra 2017. na povratku sa sastanka za projekat u jugoistočnom Gaziantepu, u partnerstvu s njemačkim Goethe institutom. On je uhapšen 1. novembra i optužen za finansiranje protesta u Geziju 2013. godine, za koje je tužilac rekao da su bili “pobuna koja je imala za cilj da eliminiše vladu i spriječi je da ispunjava svoje dužnosti, u čemu su aktivno učestvovale sve terorističke organizacije”.

Njemačka više ne smatra Erdoganovu Tursku dijelom evropske porodice, već susjedom EU. Država zadržava hladan odnos prema Ankari, osim u oblastima u kojima je prinuđena da sarađuje, zaključuje DW.