Granić: Predsjednik Turske me molio da pomognemo Bošnjacima, Silajdžić je želio građansku državu

Mate Granić, bivši potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Hrvatske, gostovao je u emisiji HRT-a “1na1”. Tom prilikom je govorio o vanjskoj politici Hrvatske, konfliktu oko BiH, Šengenu, ali i o regionalnim odnosima. 

– Kao ministar vanjskih poslova imao sam samo jedno načelo: Sakupljao sam što kvalitetnije ljude koji su spremni provoditi državnu politiku, a svatko se morao dokazivati na poslu, u vrlo izazovnim vremenima – rekao je Mate Granić.

On je komentarisao činjenicu da je već 20-ak godina na političkoj sceni jedna generacija proizašla iz Ministarstva vanjskih poslova te naglasio ulogu hrvatske diplomatije u postizanju međunarodnog priznanja, zaustavljanju rata u Bosni i Hercegovini i ulasku u međunarodne organizacije.

Stanje u Bosni i Hercegovini

Granić je, govoreći o stanju u Bosni i Hercegovini, rekao kako su na djelu dvije jednako destruktivne stvari, jedna je separatizam RS, a s druge strane pokušaj unitarizacije i stvaranja građanske države što se tiče bošnjačke politike, što je protivno duhu i slovu Dejtonskog i Vašingtonskog sporazuma.

– O tome kakav će biti koncept Bosne i Hercegovine prvi put smo razgovarali u Vašingtonu – kaže Granić, koji navodi kako je uz Krešimira Zubaka zagovarao državu suverenih kontitutivnih naroda, dok je Haris Silajdžić želio građansku državu.

– Uz pomoć SAD-a uspjeli smo postići koncept koji je u Vašingtonskom sporazumu i koji je potpuno prenesen bez rasprave u Dejtonu, da je Bosna i Hercegovina teritorijalno integrirana država koja se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda i drugih, da svi građani BiH imaju jednaka ljudska i građanska prava, to je duh i slovo Dejtonsko-pariškog sporazuma koje su podržale sve velike sile i to je nešto, što je nažalost promijenjeno izmjenama koje su donosili visoki predstavnici, tako da je u ovom trenutku hrvatski narod u BiH izgubio neke bitne elemente konstitutivnosti, da su mu Bošnjaci u tri navrata izabrali članove predsjedništva, a to nije dogovoreno u Dejtonu, rekao je.

– Visoki predstavnici imaju tzv. bonske ovlasti, vrlo visoke, ali ne da mijenjaju ustav i ne da mijenjaju temelj Dejtonsko-pariškog sporazuma i to je sadašnja situacija u BiH – naglasio je Granić.

Za dogovor u BiH važno nastaviti dijalog

Granić je, govoreći o odgovornosti za ovakvu situaciju, rekao:

– Nakon 2000. godine pažnja Sjedinjenih Država na ovaj prostor, posebno BiH, bila je znatno manja, a Evropska unija nikada nije imala dovoljno snage da nametne bilo kakvu političku volju niti je imala snage da zaustavi rat u BiH, to je učinio SAD organizacijom Vašingtonskih sporazuma, a Hrvatska je bila najsnažniji partner u tom procesu, kasnije naravno i Dejtonski sporazum.

Dodatno se dogodilo da je Ruska federacija koja je bila članica kontaktne skupine za vrijeme pregovora u Dejtona, ali i prije toga kada je Ričard Holbruk (Richard Holbrooke) postao glavni američki pregovarač, igrala izrazito konstruktivnu ulogu u tom procesu. Danas je Ruska federacija snažno prisutna u ovom prostoru, posebno u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, odnosno RS gdje ima svoje interese, kaže.

Istaknuo je i pitanje islamskih zemalja te naglasio kako Turska iz vremena predsjednika Sulejmana Demirela (Suleyman) nije jednaka Turskoj Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan).

– Predsjednik Demirel imao je izrazito pozitivnu ulogu u zaustavljanju sukoba između Hrvata i Bošnjaka. Molio je predsjednika Tuđmana na sastanku u srpnju 1995, a kasnije i mene da pomognemo Bošnjacima da opstanu kao narod nakon masakra u Srebrenici, najvećeg zločina nakon Drugog svjetskog rata u Europi te podsjetio na ulogu Hrvatske u pružanju pomoći.

Za sadašnju situaciju Granić kaže kako je to splet različitih geostrateških interesa.

– Svijet se geostrateški promijenio u posljednjih 30 godina, realnost je da svugdje postoje napetosti, a svi ti geostrateški elementi imaju utjecaja, zato je u ovom trenutku itekako važno potaknuti dijalog i naći rješenja konstitutivnih naroda u BiH, uz pomoć i SAD-a, EU-a, a naravno da će Ruska federacija kroz RS imati na to utjecaja i da će Turska, odnosno islamske zemlje, imati utjecaj na Bošnjake u traženju bilo kakvog rješenja.

Hrvatski stavovi prema BiH

Komentirao je i nedavni posjet premijera Hrvatske Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini:

– Poruke su bile vrlo jasne: dijalog, prijateljstvo, poštivanje teritorijalnog integriteta, evropski put, gospodarska suradnja i pronalaženje rješenja kroz izborni zakon da se očuva konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH. Posebno je na Bošnjacima da razumiju tu poruku koju je uputio premijer – smatra Granić.

Govoreći o ulozi Predsjednika Republike Zorana Milanovića u ovoj krizi rekao je kako predsjednik Milanović neosporno podržava konstitutivnost hrvatskog naroda i tu je hrvatska politika jedinstvena.