Nestabilnost “zakočila” bh. ekonomiju, najave sankcija već opterećuju 2022.

Već sada “stara” 2021. godina trebala je kod nas biti godina oporavka, ali je činjenica da su joj naše “subjektivne” okolnosti odmogle. Očekivanja od nove obilježena su političkom nestabilnošću i pandemijom koja nikako da završi.

Vijesti koje dolaze iz naše zemlje, sigurno ne motiviraju strane investitore da dodatno ulažu u BiH, kaže za Klix.ba ekonomista Haris Abaspahić.

“Agencije koje procjenjuju suverene kreditne rejtinge zemalja naglašavaju u svojim prethodnim izvještajima da bi eskalacija političkih blokada negativno utjecala na kreditni rejting BiH. Ostaje da sačekamo naredne izvještaje ovih agencija. Pored toga, blokada državnog nivoa i ograničen kapacitet donošenja odluka za FBiH, usporavaju razvojne procese, odgađaju investicione projekte i donošenje reformskih zakona”, kaže on.

Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF) su nas upozorili da dovođenje u pitanje sistema indirektnih poreza u BiH može imati velike negativne posljedice u tom kontekstu, dodaje on.

“Siguran sam da će sankcije, koje se trenutno razmatraju, negativno utjecati na perspektive rasta u idućoj godini. Ova kriza i činjenica da se u izbornoj godini u BiH rijetko donose reformski zakoni ne daju svijetlu perspektivu u 2022. godini”, kaže on.

Odlazeća 2021. godina je za Bosnu i Hercegovinu počela kao godina oporavka i nade. Smanjenje restrikcija vezanih za pandemiju, u kombinaciji s rastom potrošnje i vanjske tražnje, te samim tim i porastom cijena izvozih dobara i usluga su doprinijele ekonomskom rastu u 2021. godini.

“Prema podacima Svjetske banke, poslije pada BDP-a od 3,2 posto u 2020. godini, očekivani rast BDP-a u 2021. godini iznosi 4 posto. Ipak, očekivana stopa rasta od 4 posto je najmanja u regionu (Crna Gora 10,2 posto, Albanija 7,2 posto, Kosovo 7,1 posto, Srbija 6 posto, Makedonija 4,6 posto). Nastavak ovakvog rasta u 2022. godini će ovisiti o adekvatnoj borbi protiv pandemije, o mogućnosti donošenja odluka vezano za ekonomske politike koje bi vodile ka povećanja investicija i konkurentnosti naše ekonomije”, navodi on.

Jedno od ključnih pitanja je u kojem obimu smo u stanju iskoristiti relativno pozitivne vanjske trendove.

“Rast cijena i inflacija prouzrokovana rastom globalne tražnje te poteškoćama u funkcionisanju globalnih lanaca, rastom cijena energenata i materijala uopće, vrši pritisak kako na konkurentnost preduzeća tako i na socijalno stanje domaćinstva. S druge strane globalni rast cijena ima pozitivan utjecaj na rast vrijednosti izvoza iz BiH. Primjera radi, porast cijena električne energije će imati veliki utjecaj na smanjenje konkurentnosti preduzeća u 2022. godini. Otežano funkcionisanje globalnih lanaca nabavke je utjecalo na rast cijena, ali i kreiralo prilike koje se ogledaju o tome da evropska preduzeća sve više traže dobavljače koji su geografski bliže u odnosu na npr. Kinu te se otvaraju mogućnosti za domaća preduzeća u tom kontekstu”, zaključio je Abaspahić.