KONZERVATIVNA MLADOST: Oni vole turbo-folk, nemaju pojma o Jugi i ratu, idu na vjeronauku i biraju desničare

Jesu li su nove generacije mladih na ovim prostorima konzervativnije od svojih roditelja? Ovo je pitanje kojim se bavi tekst objavljen u Slobodnoj Dalmaciji, analizirajući glasove mladih ljudi na posljednjim predsjedničkim izborima… Da li je u BiH drugačije?!

Izlazne ankete u kojima su birači na dan izbora, uz podatak o tome za koga su glasali, dali i informaciju o svojoj dobi, potvrđuju kako je u Hrvatskoj stasala nova generacija mladih birača koja je konzervativnija od svojih roditelja, piše Slobodna Dalmacija.

Predsjednički izbori definitivno su potvrdili taj trend.

Izlazne ankete pokazale su kako je oko 60 posto mladih birača u dobi između 18 i 29 godina svoj glas dalo konzervativnoj kandidatkinji Kolindi Grabar-Kitarović.

Kandidat ljevice Ivo Josipović ostao je dominantan samo u skupini birača godišta 60 plus – napominje dr. Tihomir Cipek, profesor s Fakulteta političkih znanosti.

Na to da nam stižu sve konzervativnije generacije mladih već nekoliko godina ukazuju sva relevantna sociološka istraživanja kao što je ono o ponašanju mladih profesorice Vlaste Ilišin s Fakulteta političkih znanosti te rad Instituta za društvena istraživanja i Zaklade “Friedrich Ebert”.

– Konzervativnost mladih u tim istraživanjima iščitavamo na osnovi niza iznesenih stavova, no nije ni tu do kraja sve crno-bijelo jer u nekim segmentima dijele i druge vrijednosti. Primjerice, većinski se zauzimaju za brak, ali s druge strane ne gledaju negativno na homoseksualnost – napominje Cipek.

Profesor objašnjava kako se povećana konzervativnost u toj dobnoj skupini vidi i na osnovi toga što je, na primjer, više mladih pobornika zabrane pobačaja nego onih koji su za njega, a isto tako većina smatra da bi predsjednik države trebao biti vjernik.

– Konzervativnijim stavovima kumovalo je njihovo odrastanje i formiranje neposredno u poslijeratnim godinama, kao i činjenica da ova generacija živi u lošijim gospodarskim i socijalnim uvjetima od svojih roditelja.

Veliku ulogu ima i sustav obrazovanja, posebice vjeronauk u školama. Iako je riječ o izbornom predmetu, 80 posto djece u zadnjih je petnaestak godina išlo na vjeronauk. Alternativa je bila šetnja po školskom hodniku – veli Cipek.

Naš sugovornik podsjeća i na to kako u odnosu na stariju generaciju mladi danas zbog niza okolnosti manje putuju, a manje su u kontaktu s drugim ljudima u multikulturanim sredinama.

Generaciji koja je u četrdesetim godinama života nepojmljivo je bilo slušati bilo što osim rock glazbe, dok su danas puni narodnjački klubovi koji nude svojevrsno vraćanje na glazbu djedova i baka, prilagođenu današnjici u turbofolk verziji.

U slučaju ovih izbora, profesor Cipek smatra kako je mlade birače više od konzervativnog rakursa gledanja na život, ipak pokrenula želja za promjenom, piše Slobodna Dalmacija.

slobodnadalmacija.hr