Brčacima nije vojska ono što ih najviše brine: Neće NATO slušati naše političare populiste

Od kraja 90-ih do danas, distrikt Brčko nije bio u većem fokusu javnosti, ali i politike. Politike koje, od nametanja zabrane negiranja genocida, provodi vladajuća koalicija u RS-u, predvođena SNSD-om. Distrikt je označen kao kritična tačka i mjesto eventualnog sukoba. I dok se vodi polemika o pozivima NATO-u i EU da razmjeste vojne snage u Brčkom, vlast u distriktu funkcioniše bez problema, a čine je na drugim nivoima politički sukobljene stranke.

NE IZDVAJAJTE NAS

Težnje iz RS-a ka otimanju nadležnosti BiH reflektirale su se i na dio zemlje koji je pod nadležnošću institucija države, ali, još važnije, i pod punom kontrolom SAD-a. Brčko je javnosti predstavljeno kao mjesto koje bi prvo mogao zahvatiti plamen mogućeg novog sukoba. Političari iz Federacije, prilično populistički, počeli su pozivati međunarodnu zajednicu da razmjesti vojne snage na prostor distrikta, a iz RS-a su dobili jednako populistički odgovor da su to samo pusti snovi. Milorad Dodik je ustvrdio, potpuno neutemeljeno, da neće dati dozvolu vanjskoj vojnoj organizaciji da uđe na teritorij BiH, pa tako ni u Brčko. Ni stanovnici ovog mjesta na granici sa Hrvatskom, odnosno EU, nisu oduševljeni mogućnošću da ponovo vide vojnu čizmu.

Ni gradonačelnik distrikta, iako kadar SDA, čiji je predsjednik Bakir Izetbegović upravo pozvao NATO da pošalje vojnike u Brčko, nije oduševljen novim imidžom mjesta kojem je na čelu. Savršeno mu je jasna geostrateška pozicija, činjenica da Brčko dijeli RS na dva dijela, te da je i tokom razgovora u Daytonu mirovni proces zamalo propao upravo zbog Brčkog. Navodi da se radi o istinski multietničkoj sredini, suštinski ravnopravnih građana. Jasno mu je i da narativi i aktivnosti itekako mogu destabilizirati zemlju.

– Pazite, to što se priča van Brčkog značajno otežava i meni i nama poziciju u Brčkom. Dakle, to stvara izvjesnu tenziju o kojoj vjerovatno ne razmišljaju oni koji je iznose. Ne krivim nikoga, ljudi iznose procjene šta treba eventualno da se događa. Ali, zašto baš posebno izdvajaju Brčko, a ne neku drugu sredinu?! Nerijetko razgovaram sa supervizorom kako da takve stvari odagnamo, kaže gradonačelnik Esed Kadrić.

Jedan od Kadrićevih prethodnika i učesnik arbitražnog postupka kojim je Brčko postalo to što danas jeste, ne dijeli stavove gradonačelnika. Napominje da je 2006. prestala primjena bilo kakvih entitetskih zakona u distriktu, da je Brčko ustavna kategorija utvrđena jedinim amandmanom na najviši pravni akt države, ali i to da je Vlada RS-a krajem 2011. godine odlučila, na zahtjev supervizora za Brčko, da se trajno briše entitetska linija.

– Najava donošenja zakona po kojem bi Republika Srpska skupljala indirektne poreze direktno će uticati na stabilnost Brčko distrikta. Brčko 186 miliona u ovom budžetu ima od indirektnih poreza. To su četiri petine. To može narušiti rad institucija, može narušiti ukupno stanje, socijalnu politiku i totalno narušiti odnose, napraviti unutrašnju razgradnju. To bi bilo veoma opasno, ističe Mirsad Đapo, bivši gradonačelnik distrikta.

Napominje Đapo da i supervizor i arbitražni tribunal u svakom momentu mogu aktivirati rad. Kada je poziv NATO-u u pitanju, Đapo ističe da politike utiču na stavove građana.

Aktuelni supervizor Michael Scanlan, iako sa sjedištem u OHR-u u Sarajevu, gotovo svakodnevno je u Brčkom

– Jedni kažu – ne treba, šta će nam oni, drugi kažu – treba. Svi zaboravljaju da smo mi ovdje NATO pozvali, da je NATO naročito u distriktu odigrao veoma značajnu ulogu u povratku, obnovi, u sigurnosti u ovoj sredini, u multietničkoj toleranciji koja je ovdje izgrađena, te u radu multietničkih institucija. NATO je ovdje bio taj faktor stabilnosti koji je doprinio da se Brčko ovako gradi. Ovdje postoji pravni osnov i NATO treba da dođe, ne samo radi Brčkog, možda najmanje radi Brčkog, jer građani ovdje ne žele rat, ali upravo zbog značaja i osjetljivosti ovog prostora, on bi bio faktor stabilnosti, govori Đapo.

Razgovarajući sa aktuelnim i bivšim zvaničnicima distrikta, stiče se utisak da sve ono što je izgrađeno u protekla dva desetljeća ne bi bilo moguće da prste direktno i otvoreno nisu umiješale SAD.

– Da vam budem brutalno iskren, mislim da mi sami vjerovatno ne bismo uspjeli očuvati ovako stabilan ambijent da nije snažnog prisustva međunarodne zajednice oličene u supervizoru za Brčko, koji je predstavnik američke administracije. Definitivno je tako, smatra Kadrić.

Opozicija u Brčkom, čiji dio je i stranka Narod i pravda, smatra da najave Milorada Dodika svakako jesu zabrinjavajuće. Navode i da se osjeti dezorijentiranost lokalnih političara.

– Ukoliko se dese najave koje Dodik iznosi javno, koje je Skupština RS-a usvojila o prenosu nadležnosti, jasno će doći do urušavanja finansijske stabilnosti Brčko distrikta koji od indirektnih poreza otprilike godišnje dobija 180 miliona KM. Dakle, neće biti dovoljno sredstava u budžetu i način na koji će se finansirati distrikt nama je nepoznanica, ističe Damir Bulčević, predsjednik NiP-a Brčko.

Napominje i Bulčević da Statut distrikta jasno omogućava da na toj teritoriji budu raspoređene snage NATO-a.

– Smatramo da, ukoliko se nastavi sa jasnijim koracima ka prenosu nadležnosti ili drugim težim oblicima koje Dodik najavljuje, jedan od koraka koje treba da poduzmu međunarodna zajednica i supervizor za Brčko je raspoređivanje NATO-snaga radi sigurnosti i opstojnosti i distrikta i BiH, dodaje Bulčević.

Srpski predstavnici u vlasti nisu imali ni volje ni vremena razgovarati o ovoj temi, iako smo im u više navrata skrenuli pažnju da bi bilo i profesionalno i odgovorno da javnost čuje i njihove poruke. Vojni analitičari neprimjerenim smatraju da domaći političari govore šta NATO ili EUFOR trebaju uraditi. Objašnjavaju da je cilj NATO-a spriječiti sukobe i stradanje civila.  Muškarac u Mostaru nožem ubo trudnu suprugu

– Onog trenutka kada oni procijene da neke snage unutar BiH svojim potezima mogu da izazovu odgovarajuće reperkusije i moguće posljedice po civile, oni će intervenisati. Jedan od takvih pokušaja, da se stvarno procijeni situacija i identifikuju mogući uzroci je i prisustvo britanskog vojnog maršala, kaže Berko Zečević, vojni analitičar.

Svi pozivi za angažman vanjske vojne sile i protiv njega, dodaje, stvaraju pojačane tenzije kod građana.

– Kritična tačka će biti onog trenutka ako Dodik pokuša da formira oružane snage, ali realno formira, a ne proceduralno u smislu usvajanja nekog akta. I kada bi dio tih vojnih snaga pokušao da izuzme teško naoružanje, naglašava Zečević.

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Napominje i Zečević da je distrikt direktno nadziran od SAD-a. Dodaje i da je ovo period bistrenja mutne vode u BiH, te da do sukoba širih razmjera neće doći. Međunarodne snage u BiH imaju jasan mandat, ističu poznavaoci međunarodnih odnosa. Smatraju da bi konkretno raspoređivanje vojnih snaga, pa i u distriktu, bilo preuranjeno. Umjesto toga međunarodni faktor treba jasno pokazati da je spreman na reakciju.

– One sigurno vrše svakodnevnu i procjenu i ocjenu situacije, te u skladu s tim podešavaju eventualno djelovanje. I bez nekih poziva, siguran sam da će, kada procijene da je potrebno djelovati, to i uraditi, smatra Alija Kožljak, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Burch.

Kožljaku je, zbog geografskog položaja, jasno zbog čega je fokus na distriktu Brčko. Iz istih razloga Brčko je bilo predmet dodatnih razgovora nakon što je Dayton potpisan.

– Stoga mu je i data ta specifična važnost da je na neki način geografski presjekao teritorij entiteta RS, a Federaciji dao mogućnost da ima dodir sa trećim zemljama, napominje Kožljak za Oslobođenje.