Dani od skandalozne odluke NSRS-a prolaze: Šta rade Tužilaštvo BiH

Skandalozna odluka o usvajanju zaključaka o preuzimanju nadležnosti RS-a od države BiH, kojom se “trasira” daljnji put secesionističkim težnjama režima Milorada Dodika već postaje stara vijest. S druge strane, posve je izostala reakcija nadležnih državnih institucija.

Četvrti dan od sporne sjednice skupštine u Banjoj Luci pravo je vrijeme zapitati se šta čine institucije koje su po slovu zakona već trebale krenuti u procesuiranje počinilaca ili šta treba da se desi da neka institucija već nešto napravi.

Prva u nizu institucija od kojih se očekuje konkretna reakcija je Tužilaštvo BiH.

“Tužilaštvo BiH prati aktivnosti i dešavanja u okviru predmeta iz svoje nadležnosti te poduzima mjere ukoliko se ukaže potreba za aktivnostima i djelovanjem Tužilaštva BiH”, stoji u odgovoru koji je na pitanje o aktivnostima ove institucije našem portalu poslao Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH.

Ugledni advokat i ekspert za ustavno pravo Nedim Ademović za portal Klix.ba rekao je da je država napadnuta.

“Zvanični organi RS-a, putem javnih dužnosnika SNSD-a koji su izabrani u institucije tog entiteta, aktivno provode, davno i sistemski smišljen plan tihe secesije, odvajanja entiteta iz suverene vlasti države BiH. Nema sljedeće sedmice, nema za 10 dana, nema više šest mjeseci ili drugih rokova da vidimo šta će biti i da li će se preći neka ‘crvena crta’. Ne!, secesija je u toku, država je napadnuta. To što ne vidimo paravojne trupe na raznim punktovima međulinijskog razgraničenja s RS-om, ne znači da država nije napadnuta”, rekao je Ademović.

O mogućim sankcijama poslanika u NSRS-u razmišljaju u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, pozivajući se na Izborni zakon te uslove koje treba ispuniti kandidat na izborima.

Član Centralne izborne komisije (CIK) BiH Ahmet Šantić za Klix.ba kaže kako je u članu 1.13 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine eksplicitno navedeno da “prijava za ovjeru za učešće na izborima uključuje izjavu koju je potpisao predsjednik političke stranke, koalicije ili nezavisnog kandidata, da će se ta politička stranka, koalicija ili nezavisni kandidat u svojim aktivnostima pridržavati Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini”.

On kaže kako je obaveza CIK-a da u procesu ovjere za učešće na izborima utvrđuje da li su ispunjeni svi uslovi navedeni u Izbornom zakonu, uključujući i obavezu poštivanja Dejtonskog sporazuma.

“To je aktivnost koja će uslijediti tek nakon odluke o raspisivanju Općih izbora 2022. godine, kada će nastupiti period prijave političkih subjekata za učešće na Općim izborima. Nadzor nad poštivanjem Općeg okvirnog sporazuma je permanentna obaveza svih nadležnih organa i institucija u Bosni i Hercegovini, kako je i propisano samim sporazumom, uključujući i Centralnu izbornu komisiju u skladu s navedenim odredbama Izbornog zakona. To je obaveza i visokog predstavnika”, smatra Šantić.