Loše navike vozača zimi. Automobili ih ne vole

Zima je posebno doba godine – vrijeme kada loše vozačke navike mogu posebno naštetiti automobilima. Šta se, dakle, ne smije raditi da život vaših i naših vozila bude bolji?

Sve češće čujete mišljenja da sada više nema pravih zima. Da je u prošlosti bilo snježnih nanosa visokih kao autobus i da nema smisla kupovati zimske gume. Ima zrno istine u svim ovim izjavama, i mnogim drugim sličnim njima, što ne mijenja činjenicu da je ipak riječ o najhladnijem razdoblju u godini. Još uvijek se možemo nositi s temperaturama koje su vrlo negativne, s obilnim snježnim padalinama ili s velikom količinom soli kojom cestari posipaju ceste. Kako se nositi sa svim tim?

Nemojte to raditi zimi – loše navike u vožnji

1. Nemojte zagrijavati motor prije vožnje. Također prilikom čišćenja snijega

Jedno od osnovnih pravila i jedno od najzanemarenijih. Nakon pokretanja motora počnite voziti što prije. Stvar je u tome što motor puno brže postiže radnu temperaturu kada je opterećen – odnosno tokom vožnje. Kod dizelskih motora, posebno onih najmanjih (npr. 1,2 ili 1,4 litre), najbolje bi bilo mjeriti vrijeme do postizanja radne temperature ne satom, već kalendarom – ako bi to uopšte mogli postići.

Pitat ćete, što je s vjetrobranom i uklanjanjem snijega s auta? Za čišćenje snijega paljenje motora nema smisla, jer neće ništa učiniti kada s automobila moramo skinuti snježni pokrivač od 10 centimetara. Što se tiče protoka zraka, pitanje je opravdanije, jer ako bismo ga pokrenuli tek nakon zagrijavanja motora, onda bi, ako neko nema sreće, topli zrak mogao uzrokovati pucanje hladnog prozora – ali u praksi je brže jednostavno ostrugati zaleđeno vjetrobransko staklo s dobrim strugačem nego pričekajte da se dovod zraka nekoliko ili desetak (!) minuta polagano podiže na temperaturu i za isto vrijeme polako otapa led.

Sada će vjerojatno reagovati pobjedničkim krikom AHA!, svi oni čija su vozila opremljena električnim grijanim vjetrobranskim staklima – to jest mnogi vlasnici Forda, ali ne samo (posljednjih godina slična rješenja pojavila su se u mnogim brendovima). Da, može se tvrditi zašto grebati staklo kada možete uključiti njegovo grijanje – a za to morate pokrenuti motor. Dobro, ali ionako možete prvo pomesti snijeg, a kasnije upaliti motor. U većini automobila to je dovoljno za odleđivanje vjetrobranskog stakla. Inače, tokom ove minute imat ćemo vremena za struganje leda s bočnih prozora.

2. Ne izbjegavajte autopraonicu zimi

Mnogi vozači smatraju da se zimi nema smisla voziti u autopraonicu. Glavni razlog tome vjerojatno je činjenica da se auto ponovno počinje prljati oko 3,5 sekunde nakon izlaska iz autopraonice, što naravno prilično dobro podiže krvni pritisak.

No, zimi nije najvažnija karoserija, nego pranje šasije – sve zbog soli koja u ovo doba godine završi na cesti. Kao što dobro znate, mokra bljuzgavica s čvrstim udjelom soli može uvelike ubrzati koroziju automobila – i suprotno predrasudama, ne za one koji svoje automobile parkiraju na otvorenom, nego su u goroj situaciji vlasnici garaža. Ova bljuzga uzrokuje najveće probleme na pozitivnim temperaturama. To ne mijenja činjenicu da se ovih nakupina snijega, prljavštine i soli isplati redovno rješavati. Zato je potrebno pronaći autopraonicu u blizini koja vam omogućuje pranje šasije vozila.

Preporučljivo je obratiti pažnju na sušenje osjetljivih mjesta, kao što su rubovi vrata, pragovi itd. Ako zaboravimo na to, a auto se nedugo nakon pranja parkira na otvorenom, kada temperatura padne ispod nule, sljedeće jutro možemo imati problema s otvaranjem vozila.

3. Nemojte zanemariti dihtunge

Tačka usko povezana s prethodnom. U svakom automobilu, nakon otvaranja vrata ili prtljažnika (a obično i nakon otvaranja poklopca motora), možete vidjeti barem jedan komad gumenog dihtunga – manji ili veći. Kako bi se smanjila opasnost od smrzavanja ovih dihtunga na negativnim temperaturama, vrijedi ih tretirati odgovarajućim sredstvom – u prodaji su dostupni posebni štapići koji su prilično praktični za korištenje, ali možete koristiti i silikon u spreju.

4. Ne vozite na rezervi

Manje goriva u rezervoaru znači i više prostora za kondenzaciju vode – i razrjeđivanje goriva. To je posebno problematično kod dizelskih automobila, jer se povećava rizik od smrzavanja goriva. Ako neko malo vozi auto i dugo nije točio gorivo može imati još više problema. Voda u gorivu također je potencijalna opasnost od korozije nekih komponenti sistema goriva i začepljenja kontaminantima (hrđa).

5. Ne zaboravite na gume…

Ne radi se samo o njihovoj zamjeni zimskim gumama, već i o osiguranju ispravnog pritiska. Nagli pad temperature može uzrokovati osjetan pad pritiska u gumama, pa je bez obzira na godišnje doba, vrijedi redovno provjeravati (i po potrebi primjereno reagovati, tj. napumpati ili u slučaju porasta temperature, ispuhati malo zraka).

Neispravan pritisak može imati neke prednosti (npr. prenizak pritisak može malo poboljšati vuču, a previsok tlak može smanjiti potrošnju goriva), ali ima više nedostataka – uključujući nesigurnu vožnju. Drugim riječima, nemojte biti neuredni jer od toga neće biti nikakve koristi.

6.… niti akumulator

Obično se prisjetimo postojanja akumulatora, kada je za to prekasno, odnosno kada naš auto ne upali. Kad imamo kablove i dobrog komšiju, nema velikog problema. Kada nemamo kablove, ali dobri komšija (ili nekoliko) pomaže u pokretanju automobila na guranje – također nema problema. Ali ako je sve što imamo mrtva akumulator i gorčina nemogućnosti paljenja, onda postoji problem.

Stoga, prije mrazova, vrijedi provjeriti stanje ne samo akumulatora, već i električnog sistema automobila (je li punjenje dovoljno učinkovito, nije li potrošnja energije s isključenim motorom previsoka i tako dalje). Česti vozači na kratkim relacijama mogu pokvariti novu bateriju za 2-3 godine, tako da to doista ne vrijedi zanemariti. Po potrebi – ako je tehničko stanje baterije u redu – može se napuniti punjačem.

Također je preporučljivo zapamtiti da ne treba mučiti bateriju pokretanjem automobila sa uključenim svim mogućim prijemnicima: svjetla, grijannje sjedala i volan, radio, grijanje i tako dalje. Pri niskim temperaturama početna struja koju daje baterija smanjuje se, a otpor motora raste. Ako motor već radi i stabilizirao se nakon pokretanja, samo uključite ono što vam je trenutno potrebno.

7. Nemojte biti 100% sigurni u svoje sposobnosti ili sposobnosti svog automobila

Nikad niste doživjeli nesreću, sudar ili udar? Super. To se, naravno, odnosi na cijelu godinu, ne samo na zimu, ali zimi je izuzetno lako promijeniti stajalište ako, na primjer, neko prvi put ode u planine ili gdje god se ne čisti snijeg (jedino kada kroz mjesto treba proći neki politički zvaničnik koji je direktora komunalne službe preko veze ubacio na tu poziciju).

Srećom, postoje načini da poboljšate i vlastite vještine i sposobnost automobila da vozi u teškim uslovima. Što se tiče prvog pitanja, preporučljivo se zainteresovati za kurseve poboljšanja tehnike vožnje – pogotovo jer oni gotovo uvijek podučavaju kako se pravilno oporaviti od proklizavanja. Preporučljivo je zapamtiti da je, posebno zimi, važna uravnotežena vožnja, što je vožnja uravnoteženija, to je manji rizik od izbacivanja automobila iz ravnoteže.

Auto može biti opremljen npr. lancima za snijeg, što značajno poboljšava vuču.

Preporučljivo je prvo uvježbati njihovu montažu na suhom, ispred vlastitog doma – bolje ih je tada naučiti postavljati nego gubiti vrijeme i riskirati promrzline prstiju tokom snježne oluje u planinama.

Zapravo, sve ove tačke mogu se skratiti na “razmislite prije nego što krenete”

Ali svi znamo kako je. Ljudi se trude svašta nešto zapamtiti, a onda će im ionako nešto promaći. Zato se nemojte pripremati za vožnju u zadnji čas – pogotovo ne zimi.