Kakvi su planovi nove njemačke vlade kada je riječ o BiH i regionu i šta možemo očekivati?

Njemačka je nakon 16 godina vladavine konzervativaca Angele Merkel službenim stupanjem na dužnost novog kancelara Olafa Scholza okrenula novi list i najavila zaokret i to prvenstveno u vanjskoj politici. Vladu će, kako je i najavljeno činiti stranke SPD, Zeleni i Slobodne demokrate, a zanimljivo je da je nova ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock iz stranke Zeleni, koja je na ovom mjestu zamijenila Heika Maasa iz SPD-a.

Imajući ovo u vidu postavlja se pitanje kakve planove ima nova njemačka vlada kada je riječ o vanjskopolitičkim odnosima i šta Bosna i Hercegovina i region mogu očekivati od nje?

Nova savezna vlada Njemačke predstavila je još krajem novembra svoj koalicijski sporazum. Između ostalog dio sporazuma odnosi se i na program djelovanja na Zapadnom Balkanu, čime je obuhvaćena i Bosna i Hercegovina.

U tom dijelu istaknuta je podrška procesu pristupanja EU šest zemalja regiona Zapadnog Balkana, kao i reformi neophodnih za ispunjavanje svih kriterijuma iz Kopenhagena.

Što se tiče naše zemlje, rekli su da podržavaju napore da se postigne trajni mir u Bosni i Hercegovini, zasnovan na očuvanju teritorijalnog integriteta i prevazilaženju etničkih podjela.

Uz ove stavove, kojima su obuhvaćene zemlje Zapadnog Balkana, a to su one koje nisu članice Evropske unije, postoje naznake da bi se mogao dogoditi zaokret i u odnosima s nekim državama koje se nalaze u EU. Već je najavljen drugačiji, oštriji odnos prema Rusiji i Kini zbog kršenja ljudskih prava.

Baerbock je ranije najavila je da će voditi novu vanjsku politiku, koja će se temeljiti na vrijednostima.

Šta ovo znači? Naime, ljudska prava migranata i izbjeglica jedna su od glavnih političkih tema Zelenih, koji su podržavali izbjegličku politiku Angele Merkel mnogo više nego njene kolege iz stranke.

Ovo bi, zbog nehumanog tretmana migranata na granici s BiH, posebno moglo pogoditi Hrvatsku, koja je i ranije zbog brutalnih premlaćivanja migranata bila glavna tema razgovora u EU Parlamentu. Europarlamentarci Zelenih bili su najglasniji u osudama postupaka hrvatske policije na granici.

Odnosu nove vlade Njemačke prema Hrvatskoj svakako ne idu u prilog ni uvredljive izjave koje njenim europarlamentarcima često upućuje predsjednik ove zemlje Zoran Milanović, nazivajući ih “nižerazrednim činovnicima koji guraju nos gdje mu nije mjesto”.

Ako se svemu tome dodaju i aspiracije Hrvatske za ulazak u schengensko područje slobodnog kretanja unutar EU, u kojem se nalaze 22 članice, što je uvjetovano time da se niko od članica tome ne protivi, dobijemo polugu kojom bi se Hrvatsku moglo natjerati da promjeni svoju antimigrantsku politiku.

“U budućim proširenjima schengenskog prostora želimo uz postojeće sigurnosne kriterije dodatno posvetiti posebnu pozornost usklađenosti s vladavinom prava i postaviti humanitarne standarde”, jedna je od ključnih stavki koalicionog sporatuma nove njemačke vlade.

Ovo bi za politički vrh Hrvatske mogao biti veliki problem s obzirom na to da je dosadašnja praksa pokazala da se tu slabo drži do međunarodnih humanitarnih standarda kada je riječ o ljudskim pravima migranata. Da li će se to promijeniti, ostaje da vidimo u prvim danima mandata Annalene Baerbock.