Nakon transplantacije koštane srži: Sumeja Đidić do sada je trebala primiti tri zaštitne vakcine, a nije nijednu

Nastavlja se agonija Sumeje Đidić (23) iz Sivrinog Sela kod Viteza, kojoj je prije 18 mjeseci, tačnije u junu 2020, u Turskoj transplantirana koštana srž.

Faktor je o borbi ove mlade žene, majke trogodišnjeg dječaka, sa nadležnim institucijama u Srednjobosanskom kantonu (SBK), pisao polovinom prošlog mjeseca, ali do sada se ništa nije promijenilo.

Kako bi joj se zaštitili zdravlje i život, Sumeji su u nalazu ljekari sa Klinike za hematologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) preporučili četiri zaštitne vakcine koje mora primiti. Prvu je trebala dobiti godinu nakon transplantacije, drugu 13 mjeseci poslije, treću 14, a četvrtu dvije godine nakon transplantacije koštane srži.

Dakle, po nalazu sa KCUS-a, Đidić je do sada trebala primiti tri vakcine, a prvu još u julu. No, Sumeja do ovog trenutka nije dobila nijednu, iako joj prava na ovu zdravstvenu uslugu pripadaju po svim zakonima. Da stvar bude gora, u ovom trenutku niko od nadležnih zdravstvenih ustanova u Srednjobosanskom kantonu ne zna kako da Đidić dođe do prijeko potrebnih vakcina.

Sumeja kaže kako su je prethodnih mjeseci slali iz ustanove u ustanovu, a cilj svih je bio da odgovornost skinu sa sebe.

– Prvo sam upućena u Dom zdravlja Vitez, gdje su mi rekli da oni vakcine moraju dobiti od Zavoda za javno zdravstvo Srednjobosanskog kantona, i uputili me direktoru Seadu Karakašu, sa kojim sam razgovarala, a onda me je on ponovo vratio u Dom zdravlja Vitez od kojih opet nije dobila nikakav konkretan odgovor – govori Sumeja.

Direktorica Doma zdravlja Vitez dr. Ana Šimunović kaže kako je u “slučaju Sumeje Đidić” uputila dopise Zavodu za javno zdravstvo SBK, koje ovu zdravstvenu ustanovu opskrbljuje vakcinama, ali i Zavodu zdravstvenog osiguranja SBK, da se pacijentici refundira novac u slučaju da ona kupi vakcine u apoteci.

– Dom zdravlja je dobio odgovor iz oba zavoda – dodaje Šimunović, ali na pitanje šta im je odgovoreno, kaže kako to “u ovom trenutku ne zna”, ali da je o sadržaju upoznata i pacijentica. Đidić pak kaže kako nju do sada niko nije pozvao iz Doma zdravlja Vitez i upoznao je sa odgovorima iz spomenutih zavoda.

– Što se tiče refundiranja troškova, od četiri vakcine koje su mi preporučene da ih moram primiti kako bih zaštitila svoje zdravlje, tri se ne mogu nabaviti ni u jednoj apoteci jer nisu u prodaji. Samo jednu je moguće kupiti i ona košta 120 KM. Ali šta ću sa ostale tri vakcine. Meni je svaki dan ugroženo zdravlje, a te vakcine bi pomogle da me zaštite od virusa i bakterija. Sezona je prehlada, gripe, imam trogodišnje dijete koje često iz vrtića donese neku virozu, a ja sam uvijek meta. Ishod se nikada ne zna. Tu je i COVID-19, ali vakcinu protiv koronavirusa ne smijem dobiti dok ove četiri ne primim. Nedavno sam završila u bolnici zbog tromboze desne noge, sami bog me je spasio – ističe Đidić.

O borbi Sumeje Đidić upoznato je i Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH koje je od nadležnih kantonalnog i entitetskog zavoda za javno zdravstvo zatražio odgovor – zašto transplantirana osoba mjesecima ne može dobiti vakcine koje joj po zakonu pripadaju?!

Predsjednik Tomislav Žuljević kaže kako je na adresu Udruženja jučer stigao odgovor od Karakaša, direktora Zavoda za javno zdravstvo SBK, u kojem je navedeno da je “Đidić u ovoj ustanovi dobila sve potrebne informacije, odnosno koje od preporučenih vakcina, gdje i na koji način može dobiti”.

U odgovoru Zavoda za javno zdravstvo SBK, koji nam je Žuljević proslijedio, još stoji da “oni nemaju pouzdanu informaciju koji su razlozi zbog kojih se do sada nije realizirala zaštita pacijentice, te da se tome mora što prije pristupiti”.

– Odmah sam nazvao Sumeju, ali mi je rekla da oni njoj ništa konkretno nisu rekli – prenio je Žuljević ono što je Đidić kazala i novinaru Faktora.

Jutros je na adresu Udruženja stigao i odgovor iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, iz kojeg se, kako kaže Žuljević, može zaključiti da oni nemaju neke od vakcina koje Sumeja treba primiti, tačnije u većem bh. entitetu trenutno nema – konjugirane pneumokokne vakcine.

U odgovoru, koji nam je proslijeđen, navedeno je kojim vakcinama Zavod raspolaže, a da je za konjugiranu pneumokoknu vakcinu, koja, kako se navodi, nije u programu obavezne vakcinacije u FBiH, raspisan tender na koji se nije javio nijedan dobavljač.

– Zavod za javno zdravstvo FBiH planira u narednom periodu ponovo provesti proceduru javne nabavke kako bi se osigurala konjugirana pneumokokna vakcina – stoji u odgovoru Zavoda za javno zdravstvo FBiH Udruženju dijaliznih i transplantiranih bolesnika FBiH.

– Zavodi za javno zdravstvo, bez obzira na kom su nivou, zaduženi su za nabavku vakcina i oni to moraju riješiti. Federalni zavod se “vadi” da se niko nije javio na tender. Pa može se i bez tendera nabaviti lijek, o tome sam razgovarao sa ljudima koji se više razumiju u ovu oblast – ističe Žuljević.

Kako bi pomogli ovoj mladoj majci, u međuvremenu Udruženju su se javili i dobri ljudi koji bi finansijski pomogli kupovinu vakcina.

No, vakcina, kaže Žuljević, nije običan lijek, ona mora proći određene protokole.

– U zavodima se mora evidentirati da je određena osoba primila određenu vakcinu. Ono što znam jeste da se ovo razvlači u nedogled, a Sumejin imunološki sistem jako je loš. Ko će odgovarati ako se zarazi hepatitisom ili nekom drugom bolešću? Ona je transplantirala koštanu srž i njen organizam je potpuno nezaštićen kao kod djeteta – naglašava Žuljević.

Borba Sumeje Đidić, može, kako kažu u Udruženju, biti sinonim za mnoge bolesnike u BiH koji traže svoja zakonom propisana prava o liječenju. Sumeja, iako pomalo umorna od svega, dodaje da neće stati, ni zbog sebe, ali ni zbog svog trogodišnjeg sina, te da će nastaviti tražiti način da dođe do vakcina kako bi mogla normalno živjeti.