Njemačka krizna kancelarka i majka nacije iza sebe ostavlja bogato naslijeđe

Njemačka kancelarka Angela Merkel (67) odlazi u političku penziju. Najjaču evropsku ekonomiju vodila je čak 16 godina i ostavila veliki trag na evropska i svjetska kretanja. Mnogi se slažu da će njen nasljednik Olaf Scholz imati zahtjevan zadatak jer je naslijeđe koje je iza sebe ostavila veoma bogato.

Merkel je bila prva žena na poziciji njemačke kancelarke i prva politička liderka odrasla u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj. I sama je na odlasku poručila da su njen mandat obilježile krize.

Šesnaest godina njemačka, ali u velikoj mjeri i politika Evropske unije vrtjela se oko Merkelove. Ugledni časopis Time proglasio je 2015. osobom godine. Zanimljivo je da je Merkelova prva žena koja je proglašena “osobom godine” od vremena kada je promijenjen naziv koji je do 1999. glasio “Muškarac godine”.

Naučnica u političkoj igri moći

Politička karijera Angele Merkel, inače naučnice s doktoratom iz kvantne hemije, počela je tokom pada Gvozdene zavjese u Evropi. Poslije ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. godine, postavljena je na funkciju ministrice za pitanja žena i omladine.

“Neprijatelji i drugi političari su je uvijek potcjenjivali. Kada su shvatili da žena s istoka zna igrati ovu igru moći, bilo je prekasno”, rekao je Ralph Bollmann, autor biografije “Angela Merkel. Die Kanzlerin und ihre Zeit”.

Izdvojili smo najvažnije trenutke u njenoj političkoj karijeri, a prvi je izlazak iz “sjene” njenog mentora, nekadašnjeg kancelara Helmuta Kohla. Desilo se to 2001. godine kada je počela predvoditi Kršćansko-demokratsku uniju (Die Christlich Demokratische Union Deutschlands – CDU) i bila predvodnica opozicije u Njemačkoj.

Ipak, njen najveći uspjeh desio se kada je na izborima 2005. godine imenovana nasljednicom Gerharda Schrödera na mjestu njemačkog kancelara, vodeći veliku koaliciju koja se sastojala od CDU-a, njegove bavarske sestrinske stranke Kršćansko-socijalne unije (CSU) i Socijaldemokratske partije (SPD). Samo tri godine kasnije suočila se s prvom velikom krizom – globalnim finansijskim krahom. Nastojala je smiriti tenzije u vrijeme kraha njemačkih banaka.

Umirujući signali u turbulentnom vremenu

Ubrzo je pokazala hrabrost i na samitu G8 ugostila lidere osam najvećih ekonomija, među kojima su bili i američki predsjednik George W. Bush i ruski lider Vladimir Putin.

Na evropskoj političkoj sceni u to vrijeme je bila u centru pažnje zajedno sa francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem i italijanskim premijerom Silviom Berlusconijem. Tada je rasla i finansijska kriza koja je stvarala pritisak širom Evropske unije. Javni dug pojedinih zemalja EU konstantno je rastao, što je ugrožavalo euro kao valutu. Merkelova je ponudila pomoć uz oštre mjere štednje prema zemljama južne Evrope, a taj proces su posebno u Grčkoj doživljavali kao prestrog. Ipak, i bivši grčki ministar finansija, koji se borio protiv tih strogih uslova spasa prema Atini, odao je priznanje Merkelovoj za spas evropske valute.

“Ako euro propadne, onda i Evropa propada”, upozorila je svojevremeno kada je ova valuta bila pod ozbiljnom prijetnjom uslijed finansijskog kraha 2008. godine.

Tihi pragmatizam i trezvena skromnost

Tihi pragmatizam i trezvena skromnost Angele Merkel, kako navodi Deutsche Welle, osobine su zbog kojih je javnost cijenila njemačku kancelarku. To joj je omogućilo da predvodi četiri vlade, a u nekim trenucima nazivali su je i majkom njemačke nacije ili jednostavno “Mutti”.

Među njenim naširoko hvaljenim izjavama i stavovima bila je ona iz 2015. godine, o privrženosti politici otvorenih granica EU, što je omogućilo dolazak više od milion migranata i izbjeglica, među kojima su i mnogi izbjegli iz sirijskog rata. Ipak, glasna manjina protivila se otvorenoj migraciji.

Merkel je isticala da su “izbjeglice savjest Evrope”, a kritičari su govorili da je ta početna politika otvorenih vrata poticala migracijske valove i potaknula uspon populističkih nacionalističkih stranaka.

Kada je dobila priznanje za “osobu godine”, nazivana je i “kancelarkom slobodnog svijeta” jer je pokazala hrabrost u suočavanju sa višestrukim krizama, bilo finansijskim, društvenim ili političkim. Osim što je oduvijek bila diskretna političarka pa se sastajala i sa svjetskim liderima s kojima se nije pretjerano slagala, smatrajući te pregovore temama od državnog interesa, Merkel je bila poznata i kao sasvim racionalna liderka koju su susretali i u prodavnicama kako sama kupuje namirnice.

Sinonim povjerenja i smirenosti

Ostala je poznata po držanju ruku u obliku dijamanta. Govorila je da joj to pomaže da se pravilno drži. Njena stranka CDU koristila je simbol dijamanta za postere svoje kampanje za opće izbore iz 2013. godine. Tako je ovaj simbol postao sinonim povjerenja i smirenosti.

Svoj privatni život nikada nije otkrivala. Javnost je znala da je njen suprug Joachim Sauer također naučnik, i to kvantni hemičar i profesor, te da Uskrse provode na italijanskom otoku Ischia.

U toku krize uzrokovane koronavirusom njena popularnost je porasla jer je o ovoj temi uvijek govorila ozbiljno i činjenično.

Prije dvije godine jasno je dala do znanja da se neće ponovo kandidovati na izborima 2021. godine.

Na Merkelovu se širom svijeta gledalo kao na osobu koja ima stalni utjecaj na rascjepkani blok i kao nekoga ko može smiriti i ublažiti sporove između 27 država članica EU. U Njemačkoj, u zemlji u kojoj ljudi vole stabilnost, sada se pitaju da li će i njenog nasljednika krasiti toliko “strateško strpljenje”.

Naša zemlja pamtit će je po naporima da uvjeri vodeće aktere u politici Bosne i Hercegovine da uz pomoć ustavnih reformi zemlju učine funkcionalnijom i uz izdašnu finansijsku pomoć obnove privredu.

Oproštajna večera

Novinari su pitali Merkel šta planira raditi u penziji, a ona je natuknula da će se najprije odmoriti i neće prihvatati nikakve pozive. Bila je svjesna da će joj trebati vremena da spozna da njene obaveze sada obavlja neko drugi. Nije krila da joj se sviđa ideja da ima slobodnog vremena jer ga u proteklih 16 godina nije imala puno.

Oproštajna ceremonija za Angelu Merkel održana je sinoć, a predviđeno je da socijaldemokrata Olaf Scholz nastupi kao novi kancelar u ponedjeljak 6. decembra.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta IchBiH.ba Goethe-Instituta BiH koji ima za cilj promociju njemačke kulture i jezika zanimljivim i edukativnim sadržajima.