Goletić: Ne mogu isključiti da je novi soj koronavirusa omicron stigao i u BiH, naši PCR testovi mogu ga otkriti

Nakon što je u Južnoj Africi otkriven novi varijantni soj koronavirusa, nazvan omicron, ovih dana možemo čuti različite poruke stručnjaka, od onih paničnih, do onih koji ga relativiziraju.

O tome koliko se razlikuje od dosadašnjih varijanti, je li opasnija, koliko postojeće vakcine štite od B.1.1.529 te širi li se brže od ostalih sojeva, govorio je prof. dr. Teufik Goletić, šef Laboratorije za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu.

Ima sposobnost veće transmisije

Prema njegovim riječima, tri su osnovne karakteristike temeljem kojih se varijantni sojevi, uključujući i omicron, svrstavaju u sojeve SARS-CoV-2 koji izazivaju zabrinutost, a to su sposobnost veće transmisije u odnosu na postojeće, tzv. imunoevazivnost, odnosno sposobnost izbjegavanja imuniteta nastalog ili vakcinacijom ili prebolijevanjem, dok se kao treća karakteristika navodi težina kliničke slike.

– Još uvijek ne možemo govoriti o tome da li ovaj soj izaziva ozbiljniju kliničku sliku iz prostog razloga što je on ustvari prvi put utvrđen kod studenata u Južnoafričkoj Republici (JAR). To su mlađe dobne skupine kod kojih, pokazalo se tokom dosadašnjeg toka pandemije, COVID-19 često prolazi uz blažu kliničku sliku. No, u narednom periodu ćemo, ukoliko se omicron varijanta SARS-CoV-2 proširi i eventualno potisne delta varijantni soj, znati da li on i zaista izaziva blažu ili težu kliničku sliku. U ovom trenutku važno je istaći da nemamo podataka koji bi se temeljili na istinski reprezentativnom broju slučajeva zaraženih omicron varijantnim sojem, osobito onih koji se odnose na najugroženiju populaciju, a to su starije i osobe sa različitim komorbiditetima. Bez takvih podataka nije moguće izvoditi konačne zaključke, kako u smislu kliničkog profila, tako i u smislu komparacije sa delta varijantnim sojem – da li je ili nije opasniji i ako jeste koliko.

Rekao bih da u ovom trenutku nema razloga za paniku, ali ima razloga za oprez budući da dostupne genomske sekvence omicron varijantnog soja govore u prilog činjenici da je on doživio promjene, osobito u dijelu koji kodira tzv. receptor vezujući domen S proteina, koje mogu favorizirati, kako lakšu i efikasniju transmisiju infekcije, tako i efikasnije izbjegavanje humoralnog i ćelijskog imuniteta, odnosno učestaliju pojavu, u odnosu na aktuelno dominantni delta varijantni soj, reinfekcija. Ipak, treba imati u vidu da utvrđene promjene nužno ne moraju voditi ka takvom scenariju budući da se unutar tih promjena nalaze i one koje potencijalno smanjuju infektivnost ovog varijantnog soja, što je u suštini nastojanje virusa da se prilagodi, uspostavi balans i tako osigura dugotrajnu koegzistenciju u humanoj populaciji – navodi Goletić.

Mediji su prenijeli kako je južnoafrička pokrajina Gauteng, koja uključuje i grad Johannesburg, područje na kojem je prvi put otkriven omicron, u posljednje dvije sedmice zabilježila 330 posto više hospitalizacija. No, treba, kaže Goletić, biti vrlo oprezan u procjeni takvih informacija.

– Postavlja se pitanje, da li je povećan broj hospitalizacija posljedica delta varijante, kao trenutno još uvijek dominantnog varijantnog soja i u JAR, kojemu se “pridružio” i omicron varijantni soj, ili je to pak, što je s moje tačke gledišta manje vjerovatno, posljedica samo novog omicron varijantnog soja (B.1.1.529) – pojašnjava Goletić.

Dodaje da se PCR testovi, koji se koriste u BiH, mogu uspješno koristiti i za detekciju omicron varijantnog soja.

– Želim poslati poruku da se, prema saznanjima sa kojima raspolažem, najveći broj testova koji se koriste za PCR detekciju SARS-CoV-2 u BiH ne temelji na S genu koji je i najznačajnije promijenjen. Dakle, PCR testovi koje dominantno koristimo u našoj državi u stanju su precizno i specifično detektovati sve slučajeve infekcije sa SARS-CoV-2 u uzorcima, pa i one izazvane omicron varijantnim sojem. Naravno, tek sekvencioniranjem virusnog genoma iz PCR pozitivnih uzoraka moći ćemo ustvrditi o kojem varijantnom soju je riječ, uključujući i omicron varijantni soj. U suštini, sa javnozdravstvenog i epidemiološkog aspekta, a s ciljem poduzimanja odgovarajućih mjera, najvažnije je ustvari utvrditi SARS-CoV-2 infekciju, bez obzira na varijantni soj virusa – naglašava Goletić.

Na pitanje, postoji li mogućnost da je omicron već stigao u BiH, Goletić odgovara da to ne može isključiti.

– Ono što sa sigurnošću mogu tvrditi jeste da ga mi kroz dosadašnji sistem genomskog nadzora, odnosno sekvencioniranja, koji je posebno intenzivan u posljednjih gotovo dva mjeseca, nismo utvrdili. Očekujem da ćemo, već tokom naredne sedmice, imati sekvencionirane uzorke od ove sedmice što smatram značajnim, budući da ustvari prve slučajeve infekcije omicron varijantnim sojem u Evropi i bilježimo u posljednjih nekoliko dana. Imajući u vidu da se za manje od 24 sata može doći sa jednog dijela planete u drugi dio te da naša zemlja nije uvela neke mjere, poput zabrane letova iz država u kojima je detektirana omicron varijanta, mogućnost skorog dolaska ove varijante u BiH je vrlo izvjesna. Ipak, ako me pitate trebamo li uvesti takva i slična ograničenja, moj odgovor je – ne budući da realno nije moguće na taj način spriječiti unos ovog, kao što nismo mogli niti mi, ali ni druge države, spriječiti unos prethodnih varijantnih sojeva. U svakom slučaju, da li će promjene koje je stekla omicron varijanta, a one su vrlo obimne, doprinijeti njenom lakšem prenošenju i posljedično unosu u osjetljivu populaciju, posebno najugroženiju, ostaje da vidimo – naglašava Goletić.

Kaže kako, bez obzira na prilično alarmantnu situaciju izazvanu pojavom omicron varijantnog soja, u ovom trenutku nije za uvođenje restriktivnijih mjera koje bi zabranile putovanje naših građana i dolazak stranaca u zemlju, ali jeste za pojačan nadzor na aerodromima.

– Taj nadzor minimalno podrazumijeva negativan PCR test u posljednjih 48 sati ili pak potvrdu o kompletnoj imunizaciji (sa obje doze), odnosno potvrdu, ne stariju od šest mjeseci, da je osoba preboljela COVID-19. Također, ističem i da su sve mjere koje su na snazi protiv delta varijantnog soja, a zbog prirode ovoga virusa, jednako učinkovite i protiv omicron varijantnog soja, a to su prije svega vakcinacija, izbjegavanje masovnijih okupljanja i nošenje maske u zatvorenom prostoru, prozračivanje prostorija, održavanje fizičke distance, pranje ruku i respiratorna higijena – ističe Goletić.

Naglašava kako niko ni do sada nije tvrdio da bilo koja vakcina sto posto štiti od SARS-CoV-2 infekcije i njenih posljedica, ali to je činjenica koja podjednako važi i za sve druge patogene čiji je štetan učinak po zdravlje ljudi moguće prevenirati vakcinacijom.

– Svaka od vakcina nudi različit stepen zaštite, bilo da je riječ o inaktiviranim, adenovirusnim (vektorskim) ili mRNA vakcinama. Međutim, ono što je najvažnije, uvjeren sam da to važi i za infekcije omicron varijantnim sojem, jeste da imunizacija smanjuje broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. Ocjenjivati u ovom trenutku koja je vakcina učinkovitija u zaštiti od omicrona varijantnog soja je zaista nezahvalno. Ukoliko se dokaže veća potentnost omicron varijantnog soja za izazivanjem reinfekcija, siguran sam da će se vrlo brzo, a pogotovo kada je riječ o mRNA tipu vakcina, izvršiti njihova odgovarajuća prilagodba – kaže Goletić.

Šta se događa u Japanu

I dok se Evropa suočava sa novim pandemijskim valom, a mnoge zemlje, zbog naglih skokova novozaraženih, preminulih, ali i zbog otkrivanja novog varijantnog soja, pooštravaju mjere, u Japanu sasvim drugačija slika. Naime, peti val u ovoj otočkoj zemlji doslovno je nestao krajem novembra na tako dramatičan način da su i naučnici ostali zbunjeni kako se to moglo dogoditi.

Drastičan pad novozaraženih i smrtnih slučajeva uveliko je pripisan vrlo visokoj imunizaciji, nošenju maski i poštivanju drugih epidemioloških mjera. No, dio naučnika ipak smatra da je Japan imao sreću i svjedočio tome da je delta varijanta uglavnom iskorijenila druge varijante virusa SARS-CoV-2 prije nego što je izbrisala i samu sebe.

– Mišljenja sam da je malo vjerovatan, mada ne i nemoguć, scenarij “nestajanja” SARS-CoV-2 virusa zbog, kako se u nekim izvještajima navodi, mutacija zabilježenih u nekoliko uzoraka koje se odnose na jedan od krucijalnih virusnih proteina (ExoN), koji je pri replikaciji virusa odgovoran za ispravnost prepisivanja njegovih genomskih sekvenci. Naprotiv, mišljenja sam da je situacija u Japanu više pokazatelj šta brza i sveobuhvatna vakcinalna kampanja, pridržavanje epidemioloških mjera, uključujući i činjenicu da je riječ o otočnoj državi, mogu napraviti u smislu ograničavanja infekcije sa SARS-CoV-2. U tom kontekstu ne treba zaboraviti da Japan, uprkos činjenici da je zabilježio drastičan pad broja novozaraženih, ipak bilježi novozaražene – kazao je Goletić.