Ko je uništio duhansku industriju u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini više nema fabrika duhana, a gasila se redom proizvodnja cigareta u Mostaru, Banjoj Luci i u Sarajevu. Duhanska industrija ubrzano izumire i u Gradačcu je ostala samo jedna stanice za otkup duhana u cijeloj Federaciji BiH.

Općinski sud u Orašju je u izvršnom postupku, na zahtjev jedne od banaka, zakazao ročište za treću javnu prodaju usmenim javnim nadmetanjem imovine kompanije Bosanac Orašje.

Bosanac otkupna stanica za duhan je na polugodištu 2021. godine ostvarila poslovne prihode nešto veće od 56 hiljada KM, za razliku od 129 hiljada KM godinu ranije, i iskazala je gubitak od oko 430 hiljada KM.

U 2019. godini poslovni prihodi bili su 1,68 miliona KM, a 2018. godine 2,48 miliona KM.

Bosanac, preduzeće s tradicijom proizvodnje duhana starom gotovo 130 godina, gasi se jer nema više industrijske prerade duhana u domaćim fabrikama koje su ugašene. Sada se brend ugašene Fabrike duhana Sarajevo proizvodi u Hrvatskoj.

Država na gubitku, šverceri na dobitku

– Duhanska industrija već odavno je na koljenima u Bosni i Hercegovini. Uništavanje je krenulo od Hercegovine gdje su se uništile sve otkupne duhanske stanice u Stocu, Grudama, Ljubuškom, Mostaru i Širokom Brijegu i onda se sav otkup duhana prebacio u Posavinu u Gradačac i to je jedina otkupna stanica koja je ostala u Federaciji BiH. Vidimo da je na bubnju otkupna stanica u Orašju, a duhan već odavno ide na crno tržište. Proizvodnja duhana u ruralnim područjima BiH imala je perspektivu. Ljudi su živjeli od ove proizvodnje i školovali svoju djecu, a sada im nema ni duhan neko otkupiti – kaže Erina Lasić, direktorica Sektora za poljoprivredu i trgovinu Privredne komore Federacije BiH.

To je proizvodnja iza koje ne stoji država, dodaje Lasić, a trebala bi jer je duhan visoko akcizna roba.

– Duhanske otkupne stanice nisu mogle svojim kooperantima, proizvođačima duhana, otkupiti duhan po tržišnim cijenama. Otkupnim stanicama banke su bile za vratom uz visoke kamate. Kome je cilj da duhan ide na crno tržište, to je pitanje za razmišljanje – ističe Erina Lasić.

Iz Sektora za poljoprivredu i Privredne komore upozoravali su na uništavanje duhanske industrije, Vladu Federacije BiH, Vijeće ministara BiH, Upravu za indirektno oporezivanje BiH, ali oni se nisu osvrtali na ova upozorenja.

– Uprava za indirektno oporezivanje dodavala je na duhan neke posebne namete, a proizvođači duhana su smatrali da su to dodatna opterećenja na PDV. Akcize na duhan i duhanske proizvode drastično su rasle svake godine i sve je teže na tržište legalno plasirati duhan – smatra Lasić.

Naša sagovornica ipak je optimista i tvrdi ukoliko bi se država ponovo angažovala da se nastavi organizovana proizvodnja duhana, da bi veliki broj poljoprivrednika u Hercegovini, Posavini i Podrinju mogao opet živjeti od njegove proizvodnje.

Globalizacija i akcize

U Bosni i Hercegovini godišnje se konzumira više od 10 hiljada tona cigareta, a domaća proizvodnja bila je na nivou 6.000 tona. Pored zaposlenih u primarnoj i prerađivačkoj industriji, veliki broj se zapošljavao u proizvodnji ambalaže, prijevoza, energije, distribucije, prodaje.

Opća globalizacija nije zaobišla ni duhansku industriju. Njome vladaju multinacionalne kompanije, koje proizvodnju koncentriraju u jednoj ili manjem broju tvornica, gdje su im uvjeti najpovoljniji, a kupovinom domaćih tvornica kupuju tržište. To se desilo i u BiH, a uz to su bez posla ostale stotine radnika.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, 2009. godine akcize na duhan i duhanske prerađevine iznosile su 449 miliona 358.061,63 maraka, a u 2019. godini dostigle su 867 miliona 181.065 KM.

Od 2009. do kraja juna 2020. godine, od kada je počelo usklađivanje oporezivanje akcizom duhana i duhanskih prerađevina sa legistativom Evropske unije, od akciza je prikljupljeno 8 milijardi 516.312.483,56 KM, dok prikupljeni iznos akciza na uvozne duhanske prerađevine raste, sa 278,3 miliona KM u 2009, na 773,6 miliona KM. Suma koja se odnosi na akcize na domaći duhan i duhanske prerađevine konstantno pada, sa 240 miliona KM u 2011. godini na 93 miliona KM u 2019. godini.

Rezultat, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, govori da je u junu 2020. godine izdato 1,5 miliona akciznih markica za domaće duhanske prerađevine s osnovicom obračunske vrijednosti od 7,65 miliona KM.

U istom periodu je izdato 10 miliona 663.880 akciznih markica za uvozne cigarete, u vrijednosti 58,67 miliona KM. Kada je domaći duhan za pušenje u pitanju, izdato je 15 hiljada akciznih markica, dok je za isti artikal iz uvoza izdato 93.000 markica. Proporcijalno je i obračunska vrijednost i naplaćena akciza oko pet puta veća u korist uvoznih artikala.