Šta će za svjetsku ekonomiju značiti širenje omikron soja korone?

Pojava i širenje omikron soja koronavirusa imat će implikacije na globalna ekonomska kretanja, samo je pitanje u kojem intenzitetu. Čim su vlade zbog omikrona počele otkazivati letove i zatvarati granice, ekonomisti su počeli prognozirati posljedice.

Ipak, prve prognoze nisu pretjerano loše. Ekonomisti općenito očekuju da će svjetska ekonomija relativno lako prebroditi svaki novi val koronavirusnih infekcija uzrokovanih omikron sojem, čak i ako je najnovija verzija virusa zamaglila ekonomske izglede neizvjesnošću, piše ugledni Financial Times.

Glavni razlog njihove relativno optimistične početne procjene je rastuća sposobnost svjetskih ekonomija da se prilagode prošlim ograničenjima koronavirusa, uz uvođenje intenzivnog vakcinisanja. Stoga je malo vjerovatno da će bilo kakav novi val virusa obuzdati rast inflacije, rekli su ekonomisti, iako bi kod lidera centralnih banka mogao probuditi sumnju u mudrost ranog pooštravanja monetarnih politika.

Među velikim brojem analitičara koji su početkom sedmice objavili svoje komentare i prognoze, bilo da su iz investicijskih banaka ili konsultantskih kompanija, svi su naglasili nesigurnost uzrokovanu sposobnošću omikron varijante da izbjegne postojeće vakcine, izazove tešku bolest i širi se brže od delta varijante. U isto vrijeme, međutim, malo je ko kazao da postoji potreba za obaranjem svojih trenutnih ekonomskih projekcija.

Paul Donovan, glavni ekonomist u UBS Global Wealth Managementu, rekao je da bi putovanja i turizam na nekim mjestima mogli biti teško pogođeni, ali to je općenito prilično mali dio ukupne ekonomske aktivnosti.

“Malo je vjerovatno da će omikron promijeniti širi ekonomski narativ u ovoj fazi”, dodao je.

Holger Schmieding, glavni ekonomist Berenberg banke, kaže kako se iz vala u val ekonomska šteta smanjivala. Ukazao je na kontrast između prvog i drugog evropskog vala pandemije.

“Dok je prvi oborio 15 posto ekonomske aktivnosti eurozone u drugom tromjesečju 2020., opća prilagodba životu s virusom dovela je do pada od samo 0,7 posto u bruto domaćem proizvodu u težem drugom valu početkom 2021.”, navodi Schmieding.

Nadalje, čak i ako omikron soj ima veću otpornost na trenutne vakcine, prevladava mišljenje da će imunizacija pomoći u smanjenju ekonomskog učinka.

Daniele Antonucci, glavni ekonomist u Quintet Private Bank, kaže kako razvijene zemlje sada mogu računati na visoke stope imuniziranog stanovništva, povećan kapacitet za razvoj i proizvodnju vakcina i saznanje da može prilično fleksibilno prilagoditi radne obrasce i općenito se prilagoditi svakom novom valu pandemije.

“Većina ekonomista vjeruje da bilo kakvo usporavanje ekonomske aktivnosti vjerovatno neće zaustaviti nedavni porast inflacije, posebno za robu gdje je potražnja nadmašila globalne ponude koje su potrgane poremećajima”, kaže Antonucci.

Iako prihvataju da postoji ogromna neizvjesnost, ekonomisti Goldman Sachsa producirali su četiri moguća scenarija za bilo koji predstojeći omikron val, uključujući i onaj koji je lažna uzbuna, da nova varijanta nije zaraznija od delte.

Njegov najsnažniji negativni scenarij sugerirao je da će virus 2022. godine imati samo mali ekonomski udar, jer je učinak svakog sljedećeg zatvaranja u prošlosti bio slabiji. Ova ograničenja znatno bi smanjila globalni rast u prvom tromjesečju, sve dok ne stignu nove vakcine i sa sobom donesu snažan oporavak.

Tokom cijele godine Daan Struyven, viši globalni ekonomist u Goldman Sachsu, rekao je da će globalni rast pasti sa 4,6 posto u 2022. na 4,2 posto. Međutim, došlo bi do odgovarajućeg povećanja rasta u 2023. godini, jer bi oporavak ekonomije ponovno zavladao.

U svom najtežem scenariju, težina bolesti i imunitet na hospitalizaciji bili su znatno gori od onih za delta soj. Ipak, dodao je Struyven, postojao je i pozitivan scenarij u kojem je ozbiljnost zaraze bila niža, a globalna ekonomija mogla se “normalizirati”.

Neizvjesnost će vjerovatno potaknuti centralne banke, posebno američki FED i Englesku banku, da ostanu suzdržani i pričekaju još malo prije nego odluče hoće li pooštriti monetarnu politiku, bilo usporavanjem smanjenja kupovine imovine u SAD-u ili odgađanjem rasta kamatnih stopa u Velikoj Britaniji.

U mišljenu od petka, ekonomisti londonskog Citija napisali su da bi nova neizvjesnost bila “glavno upozorenje” za centralne banke i da “put oporavka možda neće biti tako jednostavan kao što se prvobitno mislilo”.