Učestale nesreće zbog divljih svinja na autoputu, šta kažu iz Autocesta FBiH

Za manje od mjesec na dijelu autoceste A1, u blizini Zenice, desile su se tri saobraćajne nezgode kada su automobili naletjeli na divlje svinje. 

Uzrok je vjerovatno probijena zaštitna ograda. Iz Autocesta FBiH kažu da, ako su zaposlenici blizu, često spriječe “neželjene događaje”, ali ako nisu blizu…

Posljednji slučaj saobraćajne nezgode na autocesti na Koridoru Vc zbog divljih svinja zabilježen je u ponedjeljak, 15. novembra, od Zenice prema Kaknju. Prema tvrdnjama građana, razbijeno je nekoliko auta.

Prethodno se slična nezgoda desila 3. novembra, a prije toga 25. oktobra, kada je krdo divljih svinja izašlo na autocestu u Tičićima, i to u oba pravca. “Nastradala” su dva vozila.

Auto je udarilo divlju svinju na autocesti i 9. septembra, poslije Termoelektrane Kakanj, u pravcu ka Sarajevu.

Nezgode su se mahom desile u noćnim satima.

Osim što su vozila oštećena, srećom nije bilo ljudskih žrtava. Ova divljač je velika opasnost, naročito ako se imaju u vidu brzine kojima se vozila kreću autocestom. Ako tome dodamo noć i smanjenu vidljivost, jasno je koliko divlja svinja na cesti može biti opasna.

Za održavanje autoceste nadležno je Javno preduzeće Autoceste FBiH. Stoga smo od njih zatražili odgovore na pitanja kako je došlo do toga da su divlje svinje učestale na autocesti, i to više-manje na istom dijelu, te šta su i kada poduzeli da otklone ovu opasnost.

Iz Autocesta FBiH su podsjetili da su, između ostalog, postavljene zaštitne žičane ograde, zaštitne odbojne ograde, ublaživači udara i slično.

Uvjeravaju da svu postavljenu zaštitnu opremu svakodnevno obilaze i po uočenom oštećenju odmah angažiraju izvođača na redovnom i zimskom održavanju da sanira oštećenje.

No, koliko brzo će je sanirati ovisi o tome gdje se nalaze izvođači.

– Zaštitna žičana ograda ne predstavlja maksimalnu zaštitu od divljih životinja. Zaštitnu žičanu ogradu divlje svinje, medvjedi i veće životinje mogu provaliti, dok psi, lisice, mačke prokopaju prolaz ispod žičanog pletiva i na takav način se nađu unutar zaštitnog pojasa autoceste. Ova pojava nije nepoznanica upraviteljima kod nas i u svijetu.

Ukoliko se uposlenici upravitelja i izvođača radova nađu u blizini mjesta gdje su životinje ušle u zaštitni pojas autoceste (ophodnja, izvođenje radova, obilasci dionica i slično), vrijeme reakcije je kratko i često spriječimo ovakve neželjene događaje. Međutim, ukoliko izvođači obavljaju aktivnosti na udaljenom mjestu, duže je vrijeme reakcije – odgovor je iz Autocesta FBiH.