Dodik neće moći ući ni u Hrvatsku

Njemačka je u srijedu i zvanično pokrenula postupak uvođenja sankcija Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH i predsjedniku SNSD-a. Oni su od Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) zatražili da izradi dokument s prijedlozima sankcija.

Kompleksan proces

Uvođenje sankcija nekoga od EU jeste kompleksan i složen proces, no Dodik se kandidirao da bude prva osoba iz BiH na toj listi.

Sankcije EU nisu usmjerene na državu ili stanovništvo, već su uvijek usmjerene na određene politike ili aktivnosti. Restriktivne mjere koje uvede EU mogu biti usmjerene na vlade zemalja ili nedržavne subjekte (npr. firme) ili pojedince (kao što su terorističke grupe i teroristi).

Većina sankcija usmjerena je na pojedince i subjekte i sastoji se od zamrzavanja imovine i zabrana putovanja. EU, također, može usvojiti sektorske mjere, kao što su ekonomske i finansijske mjere (npr. ograničenje uvoza i izvoza, ograničenje bankarskih usluga) ili embargo na oružje (zabrana izvoza robe koja je navedena u zajedničkom vojnom popisu EU).

U EU postoje tri vrste režima sankcija. Prvo, tu su sankcije koje je uveo UN, a koje EU prenosi u zakon EU. Drugo, EU može pojačati sankcije UN-a primjenom strožijih i dodatnih mjera. Konačno, EU, također, može odlučiti uvesti potpuno autonomne režime sankcija. Naravno, u slučaju Dodika, primijenila bi se ova treća vrsta. To znači da bi, u slučaju sankcija, Dodiku, vrlo vjerovatno, bilo onemogućeno i da putuje u zemlje Evropske unije, što znači da više ne bi mogao prijeći granicu ni susjedne Hrvatske.

U svijetu postoji više od 30 autonomnih režima sankcija koje primjenjuje EU. Pojedinci, vlade ili grupe prema kojima EU primjenjuje sankcije uključuju Siriju, Iran, Demokratsku Republiku Kongo, Venecuelu, Libiju, Rusiju i Ukrajinu, kao i Sjevernu Koreju.

Priprema prijedloga

Sve odluke o usvajanju, izmjeni, ukidanju ili obnavljanju sankcija Vijeće EU donosi nakon pregleda u relevantnim radnim grupama Vijeća.

To uključuje pripremu, uime visokog predstavnika, prijedloga odluka i, zajedno s Evropskom komisijom, prijedloga propisa koje naknadno razmatra i usvaja Vijeće. Odluke su obavezujuće za same države članice.

Provedba sankcija EU prvenstveno je odgovornost država članica EU. Nadležna tijela u državama članicama moraju procijeniti je li došlo do kršenja zakonodavstva i poduzeti odgovarajuće korake.

Na sankcije Dodiku sve otvorenije pozivaju i neki od vodećih diplomata u svijetu. Američki državni sekretar Entoni Blinken (Antony) u svom je pismu upozorio da će potezi jednostranog povlačenja iz institucija na državnom nivou ili bilo kojeg drugog pokušaja destabilizacije Dejtonskog sporazuma biti suočeni s odgovarajućim mjerama, uključujući razmatranje sankcija, dok je njemački ministar vanjskih poslova Hajko Mas (Heiko Maas) otvoreno pozvao EU da uvede sankcije Dodiku.

Autonomno tijelo

Evropska služba za vanjsko djelovanje (EEAS), koja je zadužena za pripremu sankcija Miloradu Dodiku, funkcionalno je autonomno tijelo Evropske unije (tijelo sui generis) pod nadležnošću visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, što je funkcija koju trenutno obavlja Džozep Borelj (Josep Borell).

EEAS je jedinstvena i nezavisna od drugih institucija EU, formirana spajanjem odjela za vanjske odnose Vijeća EU i Evropske komisije.