Ceci: Veća je šansa da ćete stradati u avionu nego od ugruška zbog cjepiva

Doktor znanosti i znanstveni suradnik Instituta Ruđer Bošković Saša Ceci gostovao je u Newsroomu.

Na početku je govorio o cijepljenu, kaže kako su se neki ljudi cijepili jer im je praktičnije, a neki jer zaista vjeruju da je cjepivo dobro. Problem je, kaže, što se kod nas udio antivaksera u populaciji kreće između 5 i 10 posto.

“To je jedna jezgra koja radi probleme roditeljima i djeci i plaši ih. I mediji im daju veliku podšku u tome, čim netko, recimo, progovori o tome da je dokazano da cjepivo uzrokuje autizam. Pa ako je nešto dokazano onda je to da cjepivo ne uztokuje autizam i to je ta ekipa s kojom se liječnici bore. Ja ću u takvim situacijama uvijek težište staviti na medije jer kada se na nacionalnoj televiziji pojavi netko, ja smatram da je to relevantno”, kaže.

Dodaje i kako nije stvar u medijskom napuhavanju jer ovdje nitko ne treba ni napuhavati priču. Rekao je i kako bi o tome, kako ljudi zapravo ne reagiraju na toliki broj preminulin dnevno, trebalo pitati psihologe, ali da se apsolutno radi o smrtima koje su mogle biti spriječene.

“Svi smo mi teoretičari zavjere”

Što je s ljudima koji negiraju postojanje virusa i vjeruju u teorije zavjere?

“Činjenica je da ljudi, kada se susretnu s nekim groznim iskustvom, dio nas padne u poricanje, jednostavno niječemo stvarnost i kada nam u takvom stanju netko kome mi vjerujemo, ja sam rekao mediji, no to može biti i osoba kojoj smo ranije dali povjerenje, medicinska setra, svećenik, učitelj, kaže: ‘Da, da, imaš ti pravo, nije to ništa opasno, to je kao gripa’. i ti ćeš se za to uvatiti kao za slamku i ako ti netko da argumentaciju da su znanstvenici ovakvi ili onakvi, što jesu, ljudi smo svi, ti ćeš i jednom trenutku povjerovati da su se udružili protiv nas. Tu su s druge strane i teorije zavjere. Nitko ne voli da ga se zove teoretičarom zavjere no svi smo mi teoretirači zavjere, svi mi stvaramo model svijeta oko nas i na temelju toga vučemo neke poteze i očekujemo ishode.

Mi se ovdje, u trenutku kada izgubimo kontrolu, hvatamo za taj model i to je jedino što nam ostaje i kada netko složi dobru priču poput toga da su se neki urotili protiv nas uhvatit ćemo se za slamku. Nije to sad da je čovjek poludio, ali ostaje nam negdje u glavi da je tu nešto zlokobno oko cjepiva. Oni nas hoće prisliliti , žele cijepiti djecu, i u tom trenutku izlazimo na ulice. Kad ti ne znaš ništa osim te teorije zavjere, tebe stalno nešto brine”, kaže.

Rekao je i kako smo sada, kao i u ratu, mogli shvatiti da postoje stvarno grozni ljudi.

“Doista postoje ljudi koji samo žele gledati svijet kako gori, kako je Alfred rekao Batmanu u filmu. Ti ljudi smišljaju te neke stvari i postoje i moramo se naučiti nositi s time. Na nama, medijima i znanstvenim komunikatorima, je da prepoznamo te ljude i da bude kristalno jasno da ta osoba prodaje nešto što je vrlo vrlo opasno”.

Rekao je i kako su ga jednom napali jer je rekao da je loše boriti se protiv bolesti tako da je prebolimo. “Netko je preživio ruski rulet pa možemo i mi isto, možda preživimo. To je ta logika”, kaže i dodaje: “Imamo ozbiljne probleme, trećina u bolnicama imaju ugruške posvuda, koji izazivaju katastrofalne situacije, a mi se tu bojimo nečeg što se događa jedan na milijun, kod AstraZenece je bilo 3 do 9 na milijun. Veća je šansa da ćeš stradati u avionu, a avion je sigurniji od auta. Pričamo o tome da te grom pogodi. Smijemo li izaći iz kuće, da nas grom ne pogodi?”

“Nikad se svi znanstvenici ne slože oko svega”

Govorio je i o konfliktima unutar znanstvenog savjeta:

“Moram spomenuti tu stvar, kao znanstvenik ja nikad nisam sreo znanstvenika koji se slaže. To nije smisao znanosti. Hrpa ljudi se tamo kolje na ne znam koji način. Nikad se ne slože svi oko svega, no postoji konsezus, velika većina, iz različitih država i područja kada se slože je velika stvar.

Slična situacija je bila kada je bio Znanstveni savjet, pet znanstvenika iz svjetskih institucija, kada oni kažu da jedan od njih cijelu godinu govori stvari koje ne stoje, to je konsenzus. To nije svađa znanstvenika”.