Deseci logoraša u Manjači brutalno su ubijeni, u krugu poligona nađene su masovne grobnice

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini, te druga udruženja logoraša u BiH sutra će obilježiti 29. godišnjicu početka raspuštanja logora Manjača.

Logor Manjača, koji se nalazio u krugu vojnog poligona iznad Banje Luke, jedan je od prvih formiranih od ukupno 657 logora i mjesta zatočenja na tlu Bosne i Hercegovine u periodu 1991.-1996., a prve logoraše (zarobljene hrvatske građane s područja zahvaćenih ratom u Republici Hrvatskoj) primio je 1991. godine.

Nakon otpočinjanja agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, ovaj logor osposobljen je za prijem logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz općina Sanski Most, Ključ, Prijedor, Kotor-Varoš, Mrkonjić-Grad, Šipovo, Banja Luka, Doboj itd.

Logoraši su u ovom logoru držani u nehumanim uvjetima, u štalama koje su prethodno služili za smještaj životinja. Svakodnevno su premlaćivani i zlostavljani, fizički i psihički, davane su im količine vode i hrane jedva dostatne za biološki opstanak, tjerani su na prisilni rad. Više desetaka logoraša je u ovom logoru brutalno ubijeno, a u krugu poligona pronađene su i masovne grobnice u kojima su tijela ubijenih skrivana od očiju javnosti. Kroz logor Manjača je prošlo oko 5.000 logoraša, civila, Bošnjaka i Hrvata.

Veća grupa starijih i maloljetnih logoraša iz logora Manjača puštena je 14. novembra 1992. godine. Mjesec dana kasnije logor je rasformiran, logoraši su razmijenjeni, a preostala grupa logoraša je prebačena u logor Batković kod Bijeljine. Međutim, ubrzo nakon toga, logor Manjača je ponovo formiran i nakon toga je bio u funkciji sve do 1996. godine.

Pred Sudom u Haagu, Sudom BiH, županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu, te Okružnim sudom u Banjoj Luci, za ratne zločine u logoru Manjača osuđeni su: Milomir Stakić na 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin na 30 godina, Nikola Kovačević na 12 godina, Mirko Graorac na 15 godina, Dane Lukajić na 6 godina, Željko Bulatović na 11 godina, Siniša Teodorović na 8 godina i Zoran Gajić na 6 godina zatvora.

– Ovim putem ponovo skrećemo pažnju nadležnima ali i široj javnosti u Bosni i Hercegovini na neriješen status i brojne probleme logoraša/žrtava ratne torture u BiH te apelujemo na nosioce funkcija izvršne i zakonodavne vlasti da prihvate inicijativu koju smo im prethodno dostavili i učine maksimalne napore s ciljem zakonskog reguliranja statusa logoraša/žrtava ratne torture, kao jedne od kategorija čija su osnovna ljudska prava, u periodu 1992.-1995. godine, kršena na najbrutalnije načine – saopćeno je iz Saveza logoraša BiH.