Tesla je odavno upozoravao: Klanjem stoke nećemo se osloboditi životinjskog instinkta

Izjavljujem da neću ubiti niti povrijediti niti jedno živo biće bez potrebe, već ću težiti sačuvati sve što je dragocjeno i živo i njegovati svu prirodnu ljepotu na zemlji.Treba uložiti sve moguće napore da se zaustavi nemilosrdno i okrutno klanje stoke! Da bi smo se oslobodili životinjskih instinkta i apetita koji nas drže na nižem nivou, trebamo početi iz samog korijena iz koga potječu: trebamo sprovesti radikalnu reformu karaktera prehrane, piše Atma.hr.

Dobrobit čovjeka je i idealna težina, kakvu je i imao naš genij. Od čaše soka ili gaziranog pića svadodnevno, čovjek se može za godinu dana nadebljati oko 5 kilograma, dok se unošenjem kafe i slatkih napitaka povećava apetit. Osjećaji žeđi i gladi stvaraju se u mozgu pa trebamo voditi računa što pijemo i jedemo. Poštujmo svoj organizam!

Hipokrat je rekao: „Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek tvoj neka bude hrana.“ Stari Grčki filozofi govorili su da je čovjek ono što jede, te tako hrana može biti čovjekov lijek ili otrov.

Hranu treba promatrati kao izvor, a ne smisao jedenja. Ako je unos hrane veći od potrošnje, čovjek se deblja, a ako je manji on mršavi. Ne smijemo jesti zbog navike ili dosade, a dijetetika zastupa stav da s jelom treba stati kada nam je najslađe. Umjerenošću u jelu razvija se samodisciplina i osjećaj mjere, koji čovjeka vodi ka toleranciji i strpljenju.

Tokom dana treba piti i dovoljno vode, a slatka i gazirana pića treba izbjegavati. Kod djece se konzumiranje ovih pića, kasnije pretvara u potrebu za stimulansima. Jelo i pijenje tekućine, treba razdvojiti tiokom obroka. Pravilna prehrana podrazumijeva da se hrana konzumira lagano i bez žurbe.

Dnevne obroke treba planirati u isto vrijeme, bez preskakanja istih. Kao uzor i ovdje imamo Nikolu Teslu, koji objeduje uvijek u tačno određeno vrijeme.

Tokom dana treba pješačiti na otvorenom, stepenicama se penjati pješice, ustati sa stolice i sto puta ako treba za nešto. Što više angažiramo naše mišiće, više kalorija ćemo sagorjeti, biti vitkiji i savitljiviji.

Dok jedemo, nemojmo misliti o lošim stvarima. Posvetimo se isključivo hrani, dajmo joj svu pažnju i poštovanje, uživajući u njoj. Objedujmo u dobroj atmosferi – na mirnom i ugodnom mjestu, okruženi bliskima ili prijateljima. Tako će nam hrana donijeti dobro zdravlje.

– Moja ideja je da razvoj života mora voditi ka takvim oblicima postojanja koji će biti mogući bez prehrane i koji neće biti sputavani odgovarajućim ograničenjima. Zašto jedno živo biće ne bi moglo svu energiju koja je potrebna za obnavljanje njegovih životnih funkcija dobivati od okruženja, umjesto kroz trošenje hrane i transformirati nekim kompliciranim procesom energiju kemijskih kombinacija u energiju održavanja života.

– Najvažniji element u mom životnom planu su vrsta i način prehrane. Ako mašini ne dajete pravo pogonsko gorivo, on neće raditi pravilno. Ja se trudim regulirati rad ovog mašine prema naučnim principima i u saglasnosti sa zakonima planete na kojoj živimo…

– Na osnovu fizičkog zakona, 24 sata su podijeljena na dan i noć. Isto tako, u ljudskom životu postoje dva razdoblja. Jedno je razdoblje u kojem se radi, a drugo je u kojem se odmara. Shodno ovome, u toku dana trebaju postojati i dva osnovna obroka: jedan obrok treba dati energiju za svakodnevni rad, a drugi napuniti tijelo materijalom kojim će se krijepiti za vrijeme spavanja…”

– Ujutro treba uzimati masniju hranu jer je to potrebno za rad. Navečer na red dolazi hrana od bjelančevina jer je potrebna za izgradnju tjelesnih stanica… Radio sam pokuse s raznim teorijama o hranljivosti. Na taj način još u ranoj mladosti došao sam do zaključka da trebamo dobro sažvakati hranu, skoro je pretvoriti u kašastu masu. Na ovaj način najbolje se nadoknađuje utrošena energija, a istovremeno je i najprilagođenija organima za probavu.“

Zadovoljstvo i druželjubivosti ovo o hrani

S obzirom na te činjenice treba uložiti sve moguće napore da se zaustavi nemilosrdno i okrutno klanje stoke, što destruktivno utječe na naš moral. Da bi smo se oslobodili životinjskih instinkta i apetita koji nas drže na nižoj razini, trebamo početi iz samog korijena iz koga potječu: trebamo sprovesti radikalnu reformu karaktera prehrane.“

Tesla je posebno ukazivao na štetno djelovanje mesa i žumanjka jajeta. U njima ima puno mokraćne kiseline koja stvara prevelike količine uree u krvi. To dovodi do reume, kostobolje, hipertenzije te priličnog broja drugih bolesti, što je Tesli očito poznato.

Naročitu vrijednost Tesla pridaje vegetarijanstvu, jer dobar dio života je bio vegetarijanac. S godinama je izbjegavao meso, zamijenio ga je s ribom, uvijek kuhanom, te je najzad ostavio meso u potpunosti. Kasnije nije jeo niti ribu, živio je na vegetarijanskoj „dijeti“. Mlijeko, uvijek toplo, bilo mu je glavni dodatak jelu, a pred kraj života mu je bilo i glavna hrana.

On se slaže sa francuskim naučniko Curiem, da je čovjek po konstituciji, posebno vilice, zuba i udova predodređen da se prije hrani biljem nego životinjskim mesom, dok je mlijeko smatrao moćnim eliksirom.

– Sigurno da je puno poželjnije uzgajanje povrća i zato mislim da je vegetarijanstvo pohvalan način za napuštanje utvrđenih navika. Nije samo teorija da možemo opstati na biljnoj hrani i da obavljamo svoj posao čak i bolje. Mnoge rase koje žive isključivo od povrća imaju puno bolju tjelesnu kondiciju i snagu. Nema sumnje da je neka biljna hrana, kao što su zobene pahuljice, ekonomičnija od mesa i bolja u pogledu mehaničkih djelovanja. Takva hrana sigurno manje opterećuje naše organe za probavu i time što doprinosi osjećaju zadovoljstva i druželjubivosti čini toliko dobra da je to teško i ocijeniti.

Rado je jeo rižu, upravo iz razloga što u njoj nema previše mokraćne kiseline. Izbjegavao je stimulanse: čaj, kafu i duhan, ali je preporučavao čašicu alkohola dnevno, ali ne i u kasnijoj dobi. Imao je običaj držati neotvorenu bocu skupog omiljenog vina, za vrijeme ručka na stolu, a koja je ostajala neotvorena!