WWF: Poplave i klizišta u BiH su rezultat nebrige za rijeke i šume

Poplave, klizišta i ekstremne vremenske prilike kojima smo posljednjih dana svjedočili širom Bosne i Hercegovine rezultat su izmjena prirodnih vodotoka rijeka i krčenja šuma, kazano je u Mostaru na konferenciji svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF Adrije.

Izvršna direktorica svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF Adrije Nataša Kalauz tvrdi da su glavni uzročnici poplava i općenito ekstremnih vremenskih prilika uzrokovani krčenjem šuma i izgradnjom mini hidrocentrala, odnosno izmjena prirodnih tokova rijeka.

Ističe kako je važno napomenuti da je regija Balkana ili Jugoistočne Evrope regija koja ima povećan stepen opasnosti od poplava i ekstremnih uslova te da zaštita rijeka i održivo korištenje prirodnih resursa trebaju postati prioritet za državu.

“Ovo čemu smo svjedočili u BiH posljednjih nekoliko dana bi ljudima trebalo biti alarmantno, ako nije već do sada. Mi se s tim fenomenima sve više susrećemo, oni se izmjenjuju s periodima radikalnih suša, tako da mislim da su klimatske promjene nešto pred čim više ne možemo zatvarati oči. Moramo se protiv njih svakako boriti”, kazala je Kalauz.

Naglasila je da razumiju želju i potrebu razvoja te upozorila kako u tom procesu treba uvažiti i prirodu i čovjeka i apelirala da se zaštite prirodna bogatstva koja se nepovratno uništavaju, i da svi budu svjesni njihove vrijednosti, ali i posljedica do kojih vodi njihovo trajno uništenje.

“U BiH imamo oko 110 mini hidrocentrala koje ne generiraju ni 3 posto potreba BiH za strujom. Mislim da je to pametnome dosta u vezi s tim koliko je isplativo i koliko je razumno uništavati ovakve nevjerovatno lijepe i važne pejzaže zbog nečega što je stvarno minorno i nikako ne doprinosi potrebama BiH pa ni razvojnim potrebama države”, kazala je izvršna direktorica svjetske organizacije za zaštitu prirode.

Ističe da WWF s partnerima ulaže znatne napore u podizanje svijesti o važnosti zaštićenih područja, njihovom upravljanju i nužnosti uključivanja lokalnih zajednica, a poseban naglasak se stavlja na očuvanje rijeka i vlažnih staništa, jer je slatkovodna biološka raznolikost najugroženija globalno.

“Ako uzmemo u obzir trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini, gdje su poplavljena brojna naselja, pitanje zaštite rijeka, ali i održivo korištenje prirodnih resursa treba postati prioritet za državu. U predstojećem periodu morat ćemo se suočiti s brojnim posljedicama klimatskih promjena, stoga je važno da pojačamo sektor zaštite prirode, usmjerimo naša ulaganja prema rješenjima utemeljenim na prirodi i povećamo ukupnu otpornost naših društava na posljedice klimatske krize”, poručila je Kalauz.

U raspravi o izazovima i potrebi zaštite rijeka, na konferenciji u Mostaru se govorilo i o zaštiti Bunskih kanala te borbi protiv izgradnje malih hidroelektrana. Uz predstavnike svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF, koji su i organizovali ovaj događaj, učestvovali su i predstavnici TNC-a (The Nature Conservancy) i udruga Novi Val, Majski Cvijet i Dinarica.