Nakon krvavog sukoba u Mostaru: Kako je moguće da policija nema informacije o tučama huligana

Nakon jučerašnjeg huliganskog sukoba u Mostaru, između dvije navijačke grupe, pripadnici Sektora kriminalističke policije MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona cijeli dan privode osobe koje se mogu dovesti u vezu sa ovim incidentom.

Do sada je, kako nam je potvrđeno, saslušano više od 20 osoba, a paralelno s tim se pregledavaju snimci krvavog sukoba na raskrsnici kod hotela „Ero“ te se obavljaju razgovori sa očevicima događaja.

Stanje 19-godišnjeg E.P. koji je zadobio povrede opasne po život i dalje je, nakon operativnog zahvata u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar nepromijenjeno.

Ovaj sukob je drugi većih razmjera koji se dogodio u zadnjih nešto više od šest mjeseci, a deseti u zadnjih godinu na području Mostara.

Stoga, ne iznenađuje to što su građani Mostara tokom velikog istraživanja na temu sigurnosnih izazova kao najveću prijetnju prepoznali huliganizam za razliku od Sarajlija ili Banjalučana koji su ocijenili da su to organizirani kriminal i migrantska kriza.

– Ovo je znak da na cesti postoji anarhija, što se tiče huliganskih skupina, jer je nedvojbeno primjena nasilja u javnom prostoru i to, što se kaže, u po bijela dana. S druge strane, imamo potpuno desetkovan, dezorganiziran i anomičan sistem djelovanja policije, što je posebno zabrinjavajuće kada su u pitanju huliganski događaji – ocjenjuje Sandi Dizdarević, kriminalistički psiholog.

Zanimljivo je da se nedugo nakon sukoba iznosilo da je bio dogovoren preko društvenih mreža i to zbog iscrtavanja navijačkih grafita na jednom objektu prekoputa hotela „Ero“.

– Nezamislivo je da naši krim-obavještajni inspektori ne raspolažu informacijama o potencijalnim huliganskim sukobima – naglašava Dizdarević.

Ovakvi sukobi za sobom neizostavno povlače pitanje imenovanja policijskog komesara u HNK. To pitanje je vječiti kamen spoticanja između vladajućih stranaka u HNK, HDZ BiH i SDA i koje je, praktično, dovelo do urušavanja policijskog sistema. Tako u HNK još od 2014.godine ne postoji policijski odbor, javno-žalbeni biro, disciplinska komisija… U ovom trenutku u Upravi policije nedostaje više od 200 policijskih službenika, dok se pred penzijom nalazi njih skoro 70.

– Potpuna rekonstrukcija Uprave policije je ključna. Imenovanje šefa policije je jedna od mjera. Međutim, postoji čitav set mjera, a to su prijem kadra, njihova edukacija, obuka, ali i jačanje kriminalističko-obavještajnih kapaciteta– govori Dizdarević.