Kakvi su podaci “procurili” iz Facebook-a

Facebook dokumenti (Facebook Papers) je ime za ogromno curenje internih dokumenata ovog internetskog giganta koje je konzorcijumu sastavljenom od 17 američkih medija predvođenih CNN-om, ali i američkoj Komisiji za vrijednosne papire i berzu (SEC) i Kongresu, isporučila je bivša zaposlenica i zviždačica Frances Haugen. 

Podsjetimo, Wall Street Journal već je u septembru objavio niz tekstova u istraživačkom serijalu nazvanom Facebook Files, koji se zasnivaju na desetinama hiljada stranica internih Facebookovih dokumenata koje je Haugen iznijela iz firme u aprilu, prije nego što je dala otkaz, i potom podijelila s njima.

Haugen tvrdi da ti dokumenti dokazuju da Facebook uporno obmanjuje i javnost i sopstvene dioničare – što je ilegalno – o sopstvenom napretku u borbi protiv mržnje, podsticanja na nasilje i dezinformacija na svojoj platformi. A obmanjivanje dioničara o poslovanju firme je ilegalno. 

Iako je WSJ prvi dobio na uvid neke od dokumenata koji su procurili, CNN i drugi mediji istražili su cijeli paket i u serijalu članaka objavljenih posljednjih dana iznijeli brojna nova otkrića koja produbljuju aferu s Facebookom, vjerovatno najveću u 17 godina postojanja firme koju je osnovao Mark Cukerberg . 

Facebook je cenzurisao vijetnamske disidente po nalogu komunističkog režima

Ovo su samo neka od eksplozivnih otkrića iz Facebook dokumenata koja navode CNN i drugi mediji:

• Lična odluka izvršnog direktora Facebooka Marka Cukerberga dovela je do masovne cenzure disidenata, odnosno “antidržavnog” sadržaja iz Vijetnama na Facebooku, kako vijetnamski komunistički režim ne bi zabranio ovu društvenu mrežu u svojoj zemlji.
• Iako je Cukerberg govorio svojim zaposlenicima da se drže “nesporne neutralnosti”, on i drugi iz uprave firme redovno su intervenisali kako bi se političarima i drugim slavnim osobama tolersalo kršenje pravila na platformi, uprkos prigovorima zaposlenih.
• Mjere za suzbijanje govora mržnje i dezinformacija na Facebooku ukinute su nakon američkih predsjedničkih izbora 2020. godine, iako su stranice i grupe pristalica Donalda Trampa koje, kao i on sam, osporavaju legitimnost izbora, doživjele “meteorski” rast na mreži.
• Interni dokumenti Facebooka pokazuju da su moderatori Facebooka bili fundamentalno nespremni nakon izbora i da nisu na vrijeme reagovali da zaustave aktivnosti protrampovskog pokreta Stop The Steal (Zaustavimo krađu), koji je organizovao protest pred Kapitolom u Vašingtonu 6. januara ove godine. Facebook je djelovao u suzbijanju opasne propagande tek nakon nasilja tog dana.
• Lažni probni profil 41-godišnje konzervativne Amerikanke koji su napravili zaposlenici Facebooka kako bi istražili sadržaj koji se dijeli konzervativcima u SAD-u dobio je, samo dva dana nakon što je zapratio službene stranice Donalda Trampa i Fox Newsa, preporuku da zaprati stranicu o ekstremno desnoj teoriji zavjere zvanoj QAnon.
• Lažni probni profil 21-godišnje Indijke koji su napravili zaposlenici Facebooka kako bi istražili sadržaj koji se dijeli na Facebooku u Indiji bio je preplavljen nasilnom antimuslimanskom propagandom koja je slavila ubistva indijskih muslimana u međureligijskim nemirima u toj zemlji – koja je sedmicama vidljiva na stvarnom profilu uplašenog muslimanskog studenta u sjevernoj Indiji.

Facebook nije adekvatno suzbijao antivakserski sadržaj i trgovanje ljudima

• Facebook nije bio sposoban spriječiti govor mržnje i dezinformacije u zemljama s nasilnim sukobima kao što su Mijanmar, Avganistan, Indija, Etiopija i veći dio Bliskog istoka, gdje nisu imali dovoljne kapacitete za skeniranje sadržaja na lokalnim jezicima. Znao je i interno priznao da njegove postojeće strategije nisu dovoljne za suzbijanje promocije na nasilje protiv manjina u konfliktnim zemljama poput Etiopije.
• Facebook je znao da krijumčari ljudima koriste njihove platforme Facebook, Instagram, Messenger i WhatsApp, barem od 2018, ali se mučio sa suzbijanjem njihovih aktivnosti. Apple je čak u jednom trenutku zaprijetio da će ukloniti Facebook i Instagram sa svog AppStorea zbog toga što su se filipinske sluškinje otvoreno “kupovale i prodavale” na njima, ali odustao je kad je Facebook obećao “suzbiti” problem.
• Facebookovi zaposlenici upozoravali su da je platforma jako slaba u suzbijanju antivakserskog sadržaja. Detekcija “komentari koji se protive vakcinama je loša na engleskom i u osnovi ne postoji nigdje drugo” stoji u jednom internom memorandumu iz marta. 
• Facebook je aktivno radio na povećanju broja tinejdžerskih korisnika uprkos internim istraživanjima koja su pokazala da njihove platforme, pogotovo Instagram, mogu imati štetan uticaj na mentalno zdravlje tinejdžerki.
• Facebookov algoritam za News Feed fokusirao se na “smislene društvene interakcije” u promjeni strategije uvedenoj 2018, ali interni dokumenti pokazuju da je ta promjena uskoro dovela do “nagrađivanja bijesa” te da “mehanike platforme nisu neutralne”.
• Plan o kojem se pisalo prošle godine za skrivanje broja lajkova na Instagramu nikada nije realizovan jer je testiranje te promjene pokazalo da bi to naštetilo prihodima od oglasa i dovelo do toga da ljudi manje koriste Instagram. Sličan test te opcije na Facebooku takođe je prekinut nakon što je uprava rekla Cukerbergu da to nije “najveća prepreka dijeljenju niti najveća briga za ljude”.
• Dokumenti Facebooka potvrđuju tržišnu dominaciju firme pa tako 78 odsto svih odraslih Amerikanaca koristi Facebook, a “gotovo svi tinejdžeri iz SAD-a” koriste platforme u vlasništvu Facebooka, što bi moglo pomoći u tužbi Federalne trgovinske komisije za razbijanje monopola protiv Facebooka.

Haugen: Facebook promoviše mržnju na ovim platformama

Zviždačica Haugen je, s druge strane, na saslušanju u britanskom Parlamentu rekla da Facebook “bez sumnje” zna da širi mržnju na internetu i da to dozvoljava jer zna da je objavljivanje sadržaja koji podstiče mržnju “najbolji način rasta” – štaviše, da trenutni sistem “doslovno širi mržnju na ovim platformama” zbog njihovog algoritamskog rangiranja sadržaja, pri čemu se algoritam vodi angažmanom. A sadržaj koji izaziva bijes, zgražanje, strah ili mržnju izaziva više angažmana. 

Na drugom saslušanju, onom u američkom Kongresu, Haugen je takođe optužila Facebook da “stavlja astronomski profit prije ljudi”. Objasnila je da Facebookovo algoritamsko rangiranje na osnovu angažmana koji sadržaj izaziva – gdje platforma rangira dio sadržaja, i treba li ga staviti pred korisnike, na osnovu količine interakcija koje dobija od ljudi – ugrožava živote.

“Facebook… zna, priznali su u javnosti, da je rangiranje zasnovano na angažmanu opasno bez sistema integriteta i bezbjednosti, ali onda te sisteme integriteta i sigurnosti nije uveo na većinu jezika u svijetu. I to je ono što uzrokuje stvari poput etničkog nasilja u Etiopiji”, rekla je Haugen pred Kongresom