Iako je godina za pčelare bila loša, med u BiH ne bi trebao poskupljivati

Iako su očekivanja pčelara za ljetni dio sezone bila velika, ona ipak nisu ispunjena. Tako je, nakon lošeg proljeća, za pčelare i ljeto bilo slabo.

Kako je za Klix.ba kazao Rehad Deljo, predsjednik Saveza pčelara Federacije BiH, velike vrućine nisu odgovarale pčelama.

“Rano proljeće je obećavalo, ali zbog hladnoće i kiše dolazak proljeća je prolongiran za 10-15 dana, što se vidjelo i po voću i svemu ostalom, a prva glavna paša bio je bagrem. Onda su naglo nastale vrućine i druga paša, lipe i livade bile su prilično slabe i nismo dobili rezultate kakve smo očekivali. U principu, bilo je nešto i lipe i livade, ali pčele su veći dio onoga što su donosile koristile za vlastite potrebe. Nakon toga je nastao dugi period suše zbog nenormalnih vrućina, a pogotovo su to osjetili pčelari iz Hercegovine, koji skoro da nisu ni imali nikakve prinose. Jedino oni koji su bili mobilni uspjeli su skupiti nešto meda”, kazao nam je Deljo.

Nakon vrućina pčele su prešle na pašu na medljiku od hrasta i jele, s kombinacijom livade. U tom periodu, kako je kazao Deljo, ostvareni su određeni prinosi, uglavnom u brdskim i planinskim krajevima centralne i istočne Bosne.

Pčelari iz Unsko-sanskog kantona imali su, dodao je Deljo, lošu pašu kestena, a loša godina bila je i za pčelare iz Posavine i Tuzlanskog kantona. Pčelari iz Bosansko-podrinjskog kantona, dijela Hercegovine, Sarajeva, Srednjobosanskog kantona ostvarili su prihode, ali dosta slabije nego ranijih godina.

“Za ovu godinu možemo reći da nije neka pčelarska godina, ali srećom nismo doživjeli ni potpuni krah, pogotovo pčelari u srednjoj Bosni. Međutim, nama je problem što su nam i prethodne dvije godine bile loše, pčele su u prošlu zimu ušle u slaboj kondiciji, s nekvalitetnim zalihama. Znači, mi imamo problem već tri godine i nadamo se da će ta priča biti završena s ovom godinom, da ćemo sljedeće godine imati dosta bolju situaciju”, istakao je Deljo.

Kako bi stanje u pčelarstvu bilo bolje, Deljo kaže kako im je potrebna i pomoć države. Kaže kako imaju neku vrstu pomoći od određenih lokalnih zajednica, ali ističe i kako je potrebna pomoć u vidu većih poticaja.

Međutim, iako je godina bila loša i meda je manje, Deljo kaže kako cijene neće rasti, ostat će na nivou ranijih godina, a to je otprilike 20 KM za kilogram meda.