EP o premlaćivanju migranata: “Negiranje i zahtjevi za legaliziranje pushbacka”

Evropski parlament raspravljao je na plenarnoj sjednici o prislnim udaljavanjima migranata sa granica EU gdje su neki migranti čak i usmrćeni. Rasprava je pokrenuta nakon izvještaja medija i snimaka na kojima se vidi kako hrvatska policija fizički zlostavlja migrante dok ih vraća u Bosnu i Hercegovinu. Slične stvari su objavljivane i za Rumuniju i Grčku. Jedna od zastupnica kazala je kako su se na sjednici Vijeća mogli čuti i zahtjevi da se prislino udaljavanje s granica legalizuje. Apelovali su da nasilje na granicama nikada ne smije postati legalno.

Evropska komesarka za unutrašnje poslove Yiva Johansson kazala je kako se granice EU mogu zaštititi adekvatno, ada se ujedno zaštite i ljudska prava tih ljudi.

“Isti dan kada su mediji objavili izvješće govorila sam o tome na sastanku Vijeća 7.10. i Davorom Božinovićem, ministrom unutrašnjih poslova, te ministrima Rumunije i Grčke. Hrvatski ministar se angažirao i rekao da će tri policajca biti sankiconisana zbog toga, a čula sam da će se sve potrebne mjere poduzeti. Rumunski minsitar ove tvrdnje smatra ozbiljnima, a očekujem i da Grčka isto postupi. Na nacionalnim vlastima je da istraži sve tvrdnje i sankcioniraju kada se prekrši zakon”, kazala je Johansson.

“Nasilno vraćanje nikada ne smije postati normalno”

Istakla je kako je tražila od nacionalnih vlasti u Rumuniji, Grčkoj i Hrvatskoj da dostave izvještaj o bilo kakvom nedozvoljenom korištenju sredstava te poručila da će EK poduzeti mjere ukoliko se utvrdi da su sredstva poreskih obveznika EU nepropisno iskorištena.

“Nasilno vraćanje na graniciama nikada ne smije postati nešto normalno, nikada ne smiju biti legalizirana. Do sada je najmanje sedmero ljudi poginulo na našim vanjskim granicama s Bjelorusijom”, kazala je Johansson.

Tišina EK i članica EU

Tineke Strik, zastupnica Zelenih u EP, kazala je kako “uz veliku zabrinutost i očaj doprinosi raspravi”.

“Da li vladavina prava staje na našim granicama? Godinama znamo da se hiljade ljudi udaljava prisilno s naših granica. Mnogi bili izloženi nasilju, neki izgubili živote. Tišina Evropske komisije i države članica je potakla granične zemlje da ova prisilna udaljavanja učine sistematskom praksom. Rasprava se okrenula od nijekanja do zahtjeva da se prisilno udaljavanje legalizira, čuli smo to maločas od članova Vijeća”, rekla je Strik.

Navela je kako zna da “predsjedavajuća osuđuje prisilna udaljavanja, ali da je ona ključna osoba koja može riječit pretvoriti u djela”. Tražila je da započne procese protiv onih koji ne poštuju prava EU.

“Nema smisla više čekati jer nemamo vremena”, upozorila je.