Krovni zakon iz oblasti kontrole, regulisanja i tržišta lijekova u BiH je državni, čak i da se usvoji entitetski

Danas bi se na Narodnoj skupštini RS-a na dnevnom redu trebao naći prijedlog zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS-a kojim se osniva Agencija za lijekove i medicinska sredstva RS-a.

Prijedlog zakona je po hitnom postupku prema Narodnoj skupštini RS-a prije dva dana uputila Vlada ovog bh. entiteta.

Cilj ovog zakona je “razvlašćivanje” Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, a entitetska agencija, kako stoji u predloženom dokumentu, kao samostalna upravna organizacija bila bi nadležna za oblast lijekova i medicinskih sredstava, koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini u RS-u.

Bezbroj je pitanja, no, najvažnije je – mogu li se, mimo državne agencije, uvoziti, odnosno puštati u promet lijekovi na teritoriji BiH?

Prof. dr. Alija Uzunović, pomoćnik direktora za kontrolu lijekova u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, kaže kako je teško komentirati političke odluke, ali da i oni čekaju kako će se stvari odvijati na danas zakazanoj Narodnoj skupštini RS-a.

– Što se nas tiče, mi smo državna agencija čiji je rad zasnovan u skladu sa važećim Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH. Dakle, sve naše aktivnosti koje provodimo zasnovane su na zakonu koji je usvojen na državnom nivou. Pravnici će bolje protumačiti koji je zakon stariji i ko je viši rang, da li je to državni ili zakon na nekom drugom nivou. U svakom slučaju, po onome što mi znamo, krovni zakon iz oblasti kontrole, regulisanja lijekova i tržišta BiH je državni zakon – kaže Uzunović.

Prema njegovim riječima, ne može se govoriti o nekom alternativnom propisu, u ovom slučaju “zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima entiteta RS”, kada država BiH ima zakon.

– Da je riječ o legalnom putu izmjene državnog zakona, koji se može mijenjati samo u Parlamentu BiH, tada bismo mogli razgovarati o tome. Ovako, mi, ponavljam, imamo zakon na nivou BiH i po njemu radimo. Evo da kažem i da taj entitetski zakon prođe, opet bi se morala poštovati hijerarhija zakona – navodi Uzunović.

No, ono što je kod mnogih koji su vidjeli prijedlog dokumenta, izazvalo čuđenje i polemiku, jeste član 137. koji se odnosu na stupanje na snagu spomenutog zakona. Naime, kako se navodi u dokumentu, “zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS-a”, kojim bi se formirala entitetska agencija, stupio bi na snagu šest mjeseci nakon što bude objavljen u Službenom glasniku.

O tome je sinoć, nakon sastanka opozicije u RS-u govorio i čelnik PDP-a Branislav Borenović, kazavši između ostalog, da “zdravlje stanovnika nije ono o čemu razmišlja Milorad Dodik, nego isključivo kupovina vremena do izbora”.

– Da, čudno zaista, i nije jasno, zbog čega bi se, ako zakon prođe, čekalo šest mjeseci da stupi na snagu. Pitanje za razmišljanje! U ovom trenutku, puno je više upitnika, nego odgovora – kaže Uzunović.

Član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik prije nekoliko dana je kazao da je “direktor Agencije za lijekove BiH Aleksandar Zolak državni neprijatelj broj jedan i da može da se seli u Federaciju BiH”.

– Mi ćemo za nekoliko dana predložiti lex specialis NSRS-u koji će to usvojiti i regulisati pitanje snabdijevanja bolnica medicinskim kisikom – rekao je Dodik i dodao da “suština tog zakona jeste da će biti proglašeno nevažećim djelovanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH na prostoru RS-a i uspostavljen novi sistem”.

Sve ovo dešava se dok entitet RS sedmicama trese afera “Kisik” u kojoj se sumnja da su bolesnici u zdravstvenim ustanovama RS-a duže vremena, umjesto medicinskim, tretirani industrijskim kisikom.