Kome smeta izlazak na džuma namaz u toku radnog vremena?

Ko favorizuje jednu vjersku zajednicu u odnosu na druge, da li se mijenjaju procedure usvajanja, jesu li jedni strani, a drugi domicilni, hoće li doći do ugrožavanja javnog i privatnog sektora ukoliko se usvoji Ugovor s Islamskom zajednicom u BiH, zbog vremena previđenog za džuma namaz? Iz Islamske zajednice za N1 ističu da ne vide valjan razlog zbog kojeg ne bi došlo do potpisivanja Ugovora.

Protiv diskriminacije bilo koje vrste, ne protiv muslimana, ponovio je nekoliko puta član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Druga dvojica članova Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović na stanovištu da Islamska zajednica sa sjedištem u Sarajevu ne podliježe istim pravnim okvirima kao SPC sa sjedištem u Beogradu, i Sveta stolica sa sjedištem u Vatikanu.

“Neprihvatljivo je i ogrmne štete bi napravila činjenica da se dozvoljava da muslimani vjernici mogu da napuste slobodno svoje radno mjesto petkom u 12 i da odu na džumu i da je poslodavac dužan da im to računa u radno vrijeme, odnosno da im to vrijeme nadoknadi“, kazao je Dodik.

“Obezbjeđenje ovog tretmana ovog termina petkom. Islamska religija to traži od vjernika muslimana i nismo mi ti koji će to pravo onemogućavati“, istakao je Komšić.

“Dogovorili smo se da tu tačku nakon rasprave koju smo imali odložimo za prvu narednu sjednicu Predsjedništva da se u međuvremenu pozove rukovodstvo IZ-a u BiH i da se razgovara o svim pitanjima“, rekao je Džaferović.

A iz Islamske zajednice poručuju: spremni su doći na razgovore, zvanične pozive još nisu dobili, kao ni odgovora od članova Presjedništva BiH na njihove pozive za razgovore iz novembra mjeseca prošle godine.

“Želimo da bude zadovoljeno svačije pravo, ne želimo da bilo ko bude oštećen, pogotovo ne poslodavac. Ukoliko će neko biti oštećen, mi smo spremni razgovarait o tome. Naći ćemo mi rješenje, ako postoji volja. Rješenje se nađe“, naglasio je Mustafa Prljača, IZ u BiH.

Problem je aktuelan skoro petnaest godina. Inicijativu Predsjedništvu na usvajanje ugovora sličnog onom sa Vatikanom, IZ u BiH uputila je 2009. godine. VM je 2015. godine jednoglasnim usvajanjem paltforme inicijativu proslijedilo Predsjedništvu, a glas tada dali su i SNSD-ovi ministri, podsjećaju iz Islamske zajednice,

“Tek tada kada je sve bilo dovedeno praktično do kraja. Naime, neki članovi Predsjedništva su se tada usprotivili, neki su kazali da se protive zato što druge vjerske zajednice se protive. Mi smo obratili pismenim putem da nas obavijeste da li se oni protive i ako jesu zašto su. Oni su nas obavijestili da nemaju ništa protiv i da su zapravo saglasni da Islamska zajednica potpiše taj Ugovor sa državom kao što su ih oni potpisali ranije“, dodao je Prljača.

Predstavnike SPC-a i Svete stolice i mi smo danas kontaktirali. Iz Pravoslavne crkve ostali smo bez odgovora na naše pitanje šta se promijenilo u odnosu sa državom nakon potpisivanja Ugovora dok su iz Katoličke crkve poručili da od potpisivanja i ratifikacije Temeljnog ugovora između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine do danas nije pokazana spremnost sa strane države BiH za njegovu provedbu. Konstatovano je to i na 80. sjednici Biskupske konferencije.

“Zbog odbijanja nekih predstavnika državne vlasti još uvijek nije formirano čak ni Mješovito povjerenstvo za provođenje Temeljnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Svete Stolice i dodatnog protokola na Temeljni ugovor“, navedeno je.

Pristup provođenju ovih ugovora posmatra se kroz politički prizmu, a ne operativnu, ističe Saliha Đuderija iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, koja je učesnik pregovora sa sve tri zajednice. Najveće razlike u sadržaju teksta ugovora odnosi se na vjerske doktorine.

“Mislim da se na kraju zapelo oko nekih stvari koje se vrlo jednostavon daju riješiti. Npr. džuma kroz osmosatovno radno vrijeme da se riješiti vrlo jednostavno kroz pauzu koju svaki uposlenik može imati na način na koji Zakon o radu to predviđa, to nisu nerješiva pitanja“, kazala je Đuderija.

Iz IZ u BiH poručuju da ne naziru stvarne razloge nepotpisivanja Ugovora osim kako ističu, onoga da nekome ne odgovara samo funkcioniranje države BiH.