Uprava za indirektno oporezivanje ne podržava uvođenje diferencirane stope PDV-a

Zakon o porezu na dodanu vrijednost, kako bi bio u potpunosti usklađen s direktivom Evropske unije, morat će doživjeti neke izmjene, a novi zakon u formi nacrta upućen je na javne konsultacije koje će trajati do sredine decembra.

Kada pristignu sve primjedbe i prijedlozi na novi nacrt zakona, kako su nam kazali iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, bit će pripremljen odgovor svim predlagačima, a konačnu odluku o finalnom nacrtu dat će Upravni odbor UIO, koji će tako usvojen nacrt zakona proslijediti Vijeću ministara BiH na daljnje usvajanje.

Primjedbe koje je Udruženje poslodavaca uputilo na nacrt ovog zakona bile su pomjeranje roka za plaćanje PDV-a sa 10. na posljednji dan u mjesecu te plaćanje i odbitak poreza za obveznike po naplaćenoj, a ne izdatoj fakturi. Poslodavci su istakli i kako je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u Evropi u kojoj strani prijevoznici ne plaćaju PDV, dok istovremeno domaći plaćaju.

Zahtjevi da se PDV plaća po realizaciji naplate i da se rok za plaćanje PDV-a pomjeri na kraj mjeseca nisu dobili podršku Upravnog odbora UIO, tako da će, ukoliko sve ostane kao u nacrtu, PDV biti plaćan kao i do sada – do 10. u mjesecu.

Nacrtom ovog zakona, za oporezivanje usluga prijevoza putnika koje obavlja strani prijevoznik na teritoriji Bosne i Hercegovine određena je prosječna naknada koju čini prosječan iznos vrijednosti po putniku i po jednom kilometru od 0,10 konvertibilnih maraka pomnožen s brojem putnika koji putuju i brojem kilometara koje vozilo prelazi preko teritorije BiH.

Kada su u pitanju diferencirane stope PDV-a, iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH ističu kako uvođenje diferencirane stope prije provođenja reformi koje imaju za cilj smanjenje budžetskih opterećenja ne predstavlja produktivnu mjeru.

“To bi moglo dovesti do smanjenja prihoda na Jedinstvenom računu i do fiskalne nestabilnsoti budžeta svih nivoa vlasti i time se dovodi do nemogućnosti ispunjavanja zakonskih obaveza, čime bi se, istovremeno, smanjile mogućnosti za socijalne programe koji su namijenjeni socijalno ugroženoj kategoriji stanovništva. Mi u UIO smatramo da je najbolje da ostane jedna jedinstvena stopa PDV-a u iznosu od 17 posto, kako je to i sada. Smatramo da se indirektnim porezima ne rješavaju socijalna pitanja, već da se prikupljen novac prilikom raspodjele treba usmjeriti na način da se kvalitetnije riješe socijana pitanja”, kazali su nam iz UIO BiH.

Jedna od značajnijih izmjena je i oporezivanje nekretnina, a posebno sa stanovišta upotrebljavanih i nedovršenih nekretnina, tako da će i dalje od plaćanja PDV-a biti oslobođen promet objekata ili njihovih dijelova i zemlje na kojoj se objekti nalaze, ali samo ako je promet izvršen poslije prve upotrebe objekata ili njihovih dijelova. Za objekte ili njihove dijelove koji nisu upotrebljavani, oporezivanje će se vršiti za promet izvršen u roku od četiri godine od završetka izgradnje objekta ili njihovih dijelova do dana prve upotrebe.

Značajno je napomenuti i to da dolazi do izmjene u pogledu sadržaja PDV prijave, koja se zasniva na tome da pruži dosta jasniju sliku o poslovnim aktivnostima obveznika i razlozima iz kojih se zahtijeva povrat PDV-a po prijavi. Iako će nova prijava sadržavati znatno veći broj polja, ona je u dosta većoj mjeri prilagođena analitičkom načinu evidentiranja poslovnih promjena i reflektuje stanja na analitičkim računima značajnim za oporezivanje te će je biti lakše popunjavati u odnosu na postojeću prijavu s malim brojem polja koja zahtijevaju sintetizovanje podataka s više računa.

Nacrtom zakona o PDV-u jasnije se definišu posebna pravila za oporezivanje, koja se odnose na male poreske obveznike, poljoprivrednike, turističke agencije i turoperatore, korištena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske predmete i antikvitete, promet dobara na javnim aukcijama i investiciono zlato.

Izmjena je izvršena i u pogledu uslova za određivanje statusa izvoznika, bitna za ostvarivanje prava povrata u roku od 30 dana, tako da se izvoznikom smatra obveznik koji ima realizovan izvoz u iznosu većem od 50 posto (za razliku od ranijih 30 posto) od ukupnog njegovog prometa.

Pravo na povrat stranim pravnim osobama, iako je vezano odredbom recioprociteta, znatno je prošireno u odnosu na postojeći zakon i bazira se na tome da se za povrat primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na odbitak ulaznog poreza.

Kada je riječ o registraciji za PDV i prestanak registracije, najznačajnija novina se odnosi na evidentiranje osoba – primalaca usluga za svrhe prijavljivanja i plaćanja PDV-a u slučajevima kada se obaveza plaćanja prenosi na primaoca usluge.

Prednacrtom Zakona o PDV-u predloženo je povećanje praga za obaveznu registraciu sa 50.000 na 75.000 KM, što zajedno s visinom standardne stope predstavlja predmet politika indirektnog oporezivanja gdje posljednju riječ treba dati UO UIO.

Prednacrt Zakona o porezu na dodatu vrijednost obuhvata odredbe kojima se uređuje proglašavanje solidarne odgovornosti za plaćanje PDV-a u situacijama kada je obveznik kojem je izvršen promet dobara i/ili koji je primio usluge objektivno znao ili je trebao znati da je transakcija u kojoj je učestvovao imala za cilj izbjegavanje plaćanja PDV-a.

Sistem novčanog kažnjavanja regulisan je na način da je u potpunosti harmonizovan s važećim prekršajnim zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini i znatno se razlikuje u odnosu na postojeći zakon. Najznačajnije izmjene su u tome da je izmijenjena odredba o odmjeravanju kazne u visini koja predstavlja 50 posto obaveze za izlazni, odnosno ulazni PDV, a što je u vezi i s određivanjem visine prekršaja i za odgovornu osobu, kao i precizno definisanje instituta zastare za prekršaje.

“U ovom trenutku je veoma teško reći kada će ovaj zakon biti usvojen, ali UIO će ga primjenjivati kada bude usvojen u Parlamentu BiH”, kazali su iz UIO.