Gdje je danas konjički sport u BiH, koliko koštaju najskuplja grla?

Iako u svijetu uživa veliku popularnost, a u Bosni i Hercegovini je nekada imao veliku tradiciju, konjičke trke danas su na margini sportskih dešavanja.

Ovaj sport koji je još u vrijeme Austro-Ugarske na ovim prostorima uživao veliku popularnost danas opstaje ponajviše zahvaljujući entuzijastima i zaljubljenicima u ovaj sport. Jedan od njih je i Zijad Tahrić, predsjednik Konjičkog kluba Jedinstvo iz Bihaća.

Na početku razgovora za Faktor vlasnik četiri trkača konja kaže kako su administrativni problemi jedna od glavnih prepreka za vraćanje konjičkog sporta na nivo na kakvom je nekad bio.

– Mnogo je problema s kojima se susrećemo zbog problema s papirologijom i administracijom, a koje bi državni i federalni nivoi trebali shvatiti i regulisati prema direktivama iz Evropske unije – kaže Tahrić, a potom je objasnio tek jedan dio problematike.

– Kada grlo dolazi na trku u Bosnu i Hercegovinu i kada odlazi iz naše zemlje, to su ozbiljne procedure i dokumentacija, i u tome su sumirani skoro svi problemi. Na nas gledaju kao na šlepere koji prevoze vrijednost robe u iznosu 100.000 KM, a uz sve to nemamo nikakvih olakšavajućih okolnosti – dodaje zaljubljenik u konjički sport.

Konjički sport je oduvijek uživao veliku popularnost u Krajini, ali i u drugim dijelovima naše domovine.

– Mogu reći da je naše udruženje konjičkih klubova dobro organizovano, klubovi rade na dobrom nivou, ali opet se vraćam da nam najveći problem predstavlja papirologija. Uprkos tome na godišnjem nivou u Bosni i Hercegovini se održava desetak trka – naglašava prvi čovjek Konjičkog kluba Jedinstvo.

– Tokom godine obično se održavaju dvije trke u Bihaću, dvije u Velikoj Kladuši, zatim u Sani, Nevesinju, Bijeljini… To su uglavnom mjesta u Bosni i Hercegovini koja posjeduju hipodrome, od kojih su neki u boljem, a neki u lošijem stanju. Ipak, sve to opstaje zahvaljujući zaljubljenicima u ovaj sport – ističe Tahrić.

U Butmiru, mjestu s jednom od nekada najpoznatijih konjičkih trka i hipodroma na prostoru Evrope, danas se ne održavaju konjičke trke.

– Butmir nema trku, jedan moj prijatelj je to mogao zaustaviti. Mogu to slobodno tako reći jer smo baš dobri, ali me nije htio poslušati, nije htio poslušati struku – kaže Bišćanin koji sam posjeduje četiri grla.

Konjički sport uopće nije jeftin, a Tahrić ističe kako troškovi na godišnjem nivou uopće nisu mali.

– Ozbiljno grlo, konj koji bi bio konkurentan u trkama regionalnih okvira košta između 30 i 40 hiljada eura. Uz to idu svi dodatni troškovi koji otprilike po jednom konju koštaju oko deset hiljada eura – priča Zijad, koji naglašava da su u ovaj finansijski paket uračunate i usluge džokeja.

Prema dostupnim informacijama, u Bosni i Hercegovini postoji oko 50-ak trkačih konja, ali Tahrić kaže kako je taj broj i vjerovatno veći.

– Oko 50 trkačih konja ima u BiH, ali ta brojka je veća jer u nju nisu uračunata grla koja se zbog ozbiljnih povreda danas koriste u neke druge svrhe, poput recimo terapijskog jahanja, rekreacije i slično – govori Tahrić te kaže da osim Bihaća i Sanskog Mosta trkačih konja u BiH ima u Kupresu, Nevesinju, Bijeljini, Tuzli, Banjoj Luci, Sarajevu, Mostaru, Čapljini…

Na popularizaciji konjičkog sporta i njegovom povratku u neke bolje dana zasigurno bi pomoglo rješavanje već spomenutih administrativnih problema.

– Kada bi se to riješilo, vjerujem da bi na trkama u BiH bilo i klasnijih konja iz recimo Mađarske, Češke i zemalja koje su bliže nama. Ovako se nama sve svodi na domaće i trke u Srbiji – kaže Tahrić.

Nagradni fond u trkama nije pretjerano velik, ali predsjednik KK Jedinstvo posebno je ponosan na jednu činjenicu.

– Uz trku u Požarevcu mislim da memorijal Alije Izetbegovića koji smo do sada uspješno organizovali 18 puta ima najbolji nagradni fond, i na to smo itekako ponosni – poručio je Zijad Tahrić na kraju uz nadu da slijede bolji dani za sport koji u BiH ima veliku tradiciju.