BiH ostaje bez ljudi: Ko posljednji krene, nek’ ugasi svjetlo

U prvoj polovini 2021. godine u BiH je rođeno 11.937 beba, dok su u istom periodu preminule 25.243 osobe. Podaci Agencije za statistiku BiH potvrđuju nastavak izuzetno negativnog i opasnog trenda, prema kojem je u odnosu na isti period prošle godine broj rođenih pao za 0,47 posto, a broj umrlih porastao za čak 39,69 posto.

– Ovi podaci svjedoče da se BiH ne nalazi više u periodu depopulacije, već slobodno mogu reći da je ovdje riječ o demografskoj kataklizmi – kaže doc. dr. Amer Osmić s Odsjeka za sociologiju Fakulteta političkih nauka Sarajevo.

Niz uzroka

Jedan od uzroka pada nataliteta i negativnog prirodnog priraštaja je odlazak ljudi, jer se iz BiH iseljavaju mladi, obrazovani, radno sposobni stanovnici.

– Samo u Njemačku, za dvije godine, otišlo je oko 50.000 stanovnika. Kad pogledate koliko stanovnika imaju Bugojno, Jajce ili Konjic, vidjet ćete da je u Njemačku za dvije godine otišao cijeli jedan grad. Ne spominjem Sloveniju, Hrvatsku, Češku, Slovačku ili skandinavske zemlje. Mi nemamo čak ni statistiku i ne znamo ni ko nam odlazi ni gdje ide – dodaje Osmić.

Profesorica sociologije iz Tuzle Smiljana Vovna kaže da je ovakva situacija posljedica niza uzroka.

– Zbog ekonomske situacije ljudi se ne odlučuju ni na sklapanje braka, a kamoli rađanje potomstva. Politička situacija je nesigurna. Mlađeg sina sam rodila 1993., u jeku ratnih zbivanja, i sad ne znam je li to bila ludost. Danas nema ljudi koji se odlučuju da u ovom miru rađaju, jer svaki dan nas bombarduju i s Istoka i sa Zapada, a mi dođemo kao zemlja za potkusurivanje nekih većih interesa – kaže Vovna.

Naši sagovornici se slažu s tim da ekonomski problemi često nisu presudni za odlazak, već je to nezadovoljstvo sistemom poremećenih vrijednosti. Mladi žele sigurnost, društvo jednakih šansi i barem nadu da će budućnost biti bolja. 

Bolje prolaze

– Odrasli smo u sistemu u kojem su se cijenili poštenje i rad, a danas se susrećemo s tim da oni koji dođu kriminalnim putem do diploma bolje prolaze. Što manje znaš, više vrijediš, a to je naopako – ističe Vovna.

Osmić naglašava da svaka država u ovakvoj situaciji mora imati strategije, jer se problem nestajanja stanovnika BiH ne rješava za nekoliko, već za 20 do 50 godina.

– Mi već sada moramo krenuti s mjerama za djecu koja su u osnovnoj školi. Za njih stvarati društvo. Prva stvar koju političari moraju raditi je da promijene retoriku. Mladi su umorni od priča ko je ko, šta je ko, ko je ugrožen, a ko nije. Svojim odlaskom, okretanjem leđa, oni daju crveni karton, najveću moguću kaznu onima koji odlučuju, i to je najveći poraz bh. politike – ističe Osmić.

Produžena mladost

Prema podacima Agencije za statistiku, tokom prvih šest mjeseci 2021. godine u BiH je sklopljen 6.831 brak, što je za 29,13 posto više nego u istom periodu 2020. Istovremeno su razvedena 983 braka, za 10,20 posto više nego u prvom polugodištu 2020. godine.

– Granica za mlade svugdje u svijetu je od 15 do 27 ili 29 godina, dok u BiH mi imamo “produženu mladost”, koja traje do 35 godina. U društvenom sistemu u kojem živimo nisu u mogućnosti da se osamostale u isto vrijeme kada i njihovi vršnjaci u zemljama zapadne Evrope – kaže dr. Amer Osmić.