Provjerite da li ih primjenjujete: Ove životne navike utječu na to koliko ćete živjeti

Tokom 20. stoljeća očekivana dužina života porasla je za 30 godina, što je prema riječima stručnjaka, najveći pomak u historiji čovječanstva.

Ovakav skok rezultat je poboljšanja opće zdravstvene slike, edukacije, prevencije bolesti te novih metoda liječenja.

Ali ono čega možda većina nije svjesna je činjenica da sve više pažnje obraćamo na zdrave životne navike.

Upravo one, ističu ljekari, mogu utjecati na to koliko ćemo živjeti.

Krenimo redom:

Volite vježbati

Studije su pokazale kako fizička aktivnost može doprinijeti dugovječnosti i smanjiti rizik za razvoj bolesti srca, dijabetesa i ostalih stanja. Kako starimo tako se gubi mišićna masa, ali vježbanje će svakako taj proces usporiti, pa pokušajte tako održati zdravlje, kako fizičko, tako i psihičko. Jednako je važno održavati i zdravu tjelesnu masu.

I nakon menopauze imate ravan stomak

Osobe koje imaju masne naslage oko stomaka imaju i 20 posto veće šanse da će prije umrijeti, pa čak i ako im je indeks tjelesne mase normalan.
Potrebno je u tim godinama posvetiti malo više pažnje upravo tim području tijela jer će promjene u hormonima uzrokovati i nakupljanje masnoća tamo gdje najmanje treba.

Vodite računa šta jedete

Sve voće i povrće jakih i dubokih boja može na tome zahvaliti polifenolima, komponentama koje mogu prevenirati bolesti srca i može štititi od razvoja Alzheimerove bolesti.
Istraživanje provedeno na životinjama pokazuje kako će tamno grožđe poboljšati stanje mozga, a ono na ljudima kako je jedan šoljica borovnica na dan jak alat za poboljšanje komunikacije između ćelija u mozgu, što će poboljšati memoriju.

Kuću čistite sami

Samo ako u ruke uzmete usisivač ili krpu za pranje prozora i to radite nešto više od sat, možete računati da ste izgubili oko 285 kalorija, i tako dospjeli u grupu onih koji imaju 30 posto manje šanse da će skoro umrijeti – prema pisanju studije koja je pratila 302 osobe stare 70 i 80 godina.

Druženje je važan faktor

Otvoreni i pristupačni ljudi imaju 50 posto manje šanse da će se kod njih razviti demencija. Sudionici studije koja je ovo potvrdila opisali su se kao osobe koje ne podliježu stresu lahko, a stručnjaci smatraju da im je mozak tako otporniji i to zbog nižeg nivoa kortizola.

Upravo preveliko lučenje ovog hormona može oštetiti komunikaciju između ćelija mozga.

Ne hrčete

Hrkanje može biti simptom vrlo ozbiljnog poremećaja koji se zove apneja u snu, a označava prestanak disanja. Neke osobe vjeruju kako spavaju dovoljno, međutim ova podmukla tegoba im narušava dobrobiti sna jer se u tom trenutku probude, iako nisu toga svjesni. Rezultat je nemiran i isprekidan san, te u konačnici umor.

Vaše srce kuca 15 puta u 15 sekundi

To je jednako 60 otkucaja u minuti ili koliko zdravo srce ima otkucaja kada mirujete.

Većina ljudi u tim trenucima ima puls između 60 i 100, ali što je on bliži ovoj donjoj granici, to je bolja vijest za vas.

– Slabiji puls znači da vaše srce ne mora raditi jako puno i tako bi moglo duže ostati zdravo i raditi kako treba – kaže dr. Leslie Cho, direktorica ženskog kardiovaskularnog centra na klinici Cleveland.

Volite izazove, ali i disciplinu

Osobe koje sebe smatraju discipliniranim i organiziranim, žive duže i imaju oko 89 posto manje šanse da će se kod njih razviti Alzheimerova bolest, a to su dokazale čak dvije studije.

– Kada nemate problema s fokusiranjem i pažnjom, koristite više snage mozga – pojasnio je autor i voditelj studija, Robert S. Wilson, dr. neurolog.

Kasno ste rodili

Ako ste ostali trudni prirodnim putem nakon što ste napunili 44 godine, imate oko 15 posto manje šanse da ćete umrijeti bilo koje godine nakon 50. rođendana, u poređenju s onima koji su dobili bebu prije 40. rođendana, stoji u izvještaju Univerziteta Utah. Autor studije, Ken Smith, pojasnio je da ako su jajnici zdravi i možete ostati trudni u toj dobi, znak je da imate dobre gene koji će vam pomoći da živite duže.

Majka vas je rodila kada je bila mlada

Ako je bila mlađa od 25-te, imate duplo veće šanse da ćete živjeti i 100 godina, za razliku od onih čija je mama bila trudna u kasnijoj dobi, barem tako kažu stručnjaci sa Univerziteta Chicago, piše msn.com.