Prije 20 godina pokušali optužiti i Aliju Izetbegovića: Zašto je Hrvatska krenula u lov na pripadnike Armije RBiH

Republika Hrvatska posljednjih mjesec intenzivno počinje raditi na istoj matrici kao i Srbija kada je riječ o progonu državljana Bosne i Hercegovine, pripadnika i oficira Armije RBiH, koji se sumnjiče za navodne ratne zločine.  

Sve krivične prijave sa precizno navedenim imenima, koje su se pojavile u medijima nalaze se u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine od njegovog osnivanja gotovo prije 20 godina, i to nije nikakva novost.

Bh. entitet Republika Srpska je i u Tužilaštvo BiH, ali i u Beograd poslao spiskove i krivične prijave, na temelju kojih se pripadnici Armije RBiH hapse na granici i truhnu u tamošnjim zatvorima dokazujući svoju nevinost.

Sada su se pojavile “udruge” iz Bosne i Hercegovine, koje su se odjednom aktivirale i u Zagreb šalju svoje izvještaje. Kao što je to uradila Srbija, vjerovatno će i Hrvatska, ako već i nije, raspisati potjernice za svim osobama koje su oni označili kao osumnjičene ratne zločince.

Hrvatska više ne radi ništa u bijelim rukavicama. Nakon što su na djelu naši susjedi pokazali kako vješto skrivaju ratne zločince koji pobjegnu iz BiH, ne priznaju učešće u sudski presuđenom udruženom zločinačkom poduhvatu, krenuli su u lov na glave pripadnika Armije RBiH. Predstavnici Hrvata i Srba u bh. pravosuđu, ali i u vlasti, blokiraju Revidiranu državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, jer bi u tom slučaju morali raditi po listi A (dovoljno dokaza za pokretanje sudskog postupka), na kojoj su među osumnjičenima brojni pripadnici MUP-a RS, Vojske RS i HVO-a.

Međutim, oni se vješto i strateški prebacuju na listu B (nedovoljno dokaza) i kroz krivične prijave i “zamolnice” iz Zagreba sada vrše pritisak na Tužilaštvo BiH da optuži više od 20 pripadnika i oficira Armije RBiH za navodne zločine počinjene nad Hrvatima srednje Bosne i u Hercegovini.

Prema informacijama Faktora, još 1999. godine, tadašnji glavni kantonalni tužilac SBK Marinko Jurčević (tokom rata bio vojni tužilac) prijavio je 35 pripadnika Armije RBiH za navodne zločine nad Hrvatima, a među njima i prvog predsjednika RBiH Aliju Izetbegovića.

Na ovom spisku nalaze se čak i imena pripadnika Armije RBiH i MUP-a RBiH koji apsolutno nikakvih dodirnih tačaka nemaju sa srednjom Bosnom ili Hercegovinom. Tadašnji zamjenik glavnog haškog tužioca Graham T. Blewitt, početkom 2001. godine Jurčeviću je odgovorio da nema dovoljno dokaza da bi osobe za koje je on dostavio materijale bile procesuirane. I Haški sud i tužilaštvo su sve razmotrili, ali nije bilo osnova za pokretanje istrage ili optužnicu.

Isto to, uradili su i iz Republike Srpske. Tako je u beogradskim Novostima 2003. godine, objavljen tekst ” U Ševeningenu čekaju i Aliju Izetbegovića”.

Tadašnji potpredsjednik Saveza logoraša RS-a Slavko Jovičić, izjavio je kako su nakon sastanka sa glavnom haškom tužiteljicom Carlom del Ponte dobili uvjeravanja da će u Scheveningen morati i bošnjački lideri.

– Ne znam da li će biti podignuta optužnica protiv Alije Izetbegovića, ali znam da je dokumentacija, teška 50 kilograma, o njegovoj umješanosti u ratne zločine poslata u Hag – kazao je tada Jovičić.

Iste te 2003. godine, kada su iz RS-a vršili pritisak na Hag da optuži i Aliju Izetbegovića, za glavnog tužioca Tužilaštva BiH ne slučajno imenovan je baš Marinko Jurčević. Svi materijali koje je on kao kantonalni tužilac slao u Hag, vraćeni su po Pravilima rimskog sporazuma u Sarajevo. Njegova prijava protiv Alije Izetbegovića, i još 34 pripadnika i oficira Armije RBiH i MUP-a RBiH odbačena je tada u Hagu i na nju je stavljena oznaka B, što znači nedovoljno dokaza za pokretanje sudskog postupka.

Sav taj materijal “kiselio” se dvije decenije u ladicama Tužilaštva BiH, i sada se preko Zagreba ponovo otvara ista priča, čija je pozadina kristalno jasna – politička. Sve se reciklira, i predmeti koji nisu uopće mogli proći u Haškom tribunalu sada se pokušavaju preko Beograda i Zagreba, vršenjem pritiska na Tužilaštvo BiH koje vodi Gordana Tadić ponovo aktivirati, iako nema dokaza za navodne ratne zločine koji se pokušavaju staviti na teret od Alije Izetbegovića do boraca i oficira Armije RBiH i MUP-a RBiH.