“Vjenčanje godine” u Sarajevu: Kum, reis i kritike

Augusta 27. ljeta gospodnjeg 2021. događaj dana u Sarajevu je jedna posjeta i jedno vjenčanje. Oba događaja su višestruko povezana i samim time su imali opću pažnju. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan bio je kum na vjenčanju kćerke čelnika SDA Bakira Izetbegovića.

Gotovo da nema medija i društvene mreže na kojoj se nije pisalo i pratilo vjenčanje te posjeta Recepa Tayyipa Erdogana BiH. Komentari su se kretali u najširem mogućem radijusu. Od oduševljenja do kritika i konstatacija zašto je jedno vjenčanje uopšte tema od javnog interesa.

Da li bi predsjednik Turske uopšte ovog petka došao u BiH da nije vjenčanja i šta je bio prioritet tokom njegove posjete je posebno pitanje. Ono što je nedvosmisleno jasno je da uzročno-posljedični slijed događaja koji se zbio nije bilo moguće ignorisati.

Kumstvo Erdogana i Izetbegovića ne iznenađuje s obzirom na dobro poznate njihove dosadašnje odnose. I sama činjenica da predsjednik jedne države dolazi da bude kum na vjenčanju kćerke predsjednika jedne od vodećih političkih stranaka u državi je dovoljna i višestruko znakovita da se ne može zanemariti. Erdoganovo prisustvo na svadbi i to u svojstvu dvostrukog kuma neminovno Izetbegoviću služi za naglašavanje i svog utjecaja i političke pozicije. A to je Izetbegovićevoj stranci i više nego neophodno s ozbirom na brojne afere s kojima se suočavala u prethodnih godinu i po dana. Kumstvo s Erdoganom je detalj koji je i regionalno naglašen.

S druge strane spomenuto vjenčanje je i privatna stvar i radost jedne porodice, pa makar to bila i porodica Izetbegović koju javnost percipira na različite načine.

Drugi segment koji se kroz javne komentare provlači je uloga reisu-l-uleme Huseina Kavazovića i propitivanje zašto je baš on morao šerijatski vjenčati kćerku predsjednika SDA. Nije morao, ali je to učinio. Pitanje je to i odnosa Islamske zajednice prema politici, odnosno političke neutralnosti. Da li će i koliko javnost ovaj potez Kavazovića tumačiti na takav način ostaje da se vidi.

Reputacija reisa Kavazovića od početka mandata u javnosti je inače prilično dobra. Ocjenjivan je kao neko ko donosi mudre odluke i smireno reagira. To je učinio i na hutbi prilikom posjete Erdogana kada je javno pozvao građane da se vakcinišu protiv koronavirusa. Ipak, i nakon toga se suočava sa brojnim propitivanjima da li je na spomenutom vjenčanju trebao držati distancu.

A odgovor na pitanje zašto je reis predvodio vjersko vjenčanje i zašto je odabrana baš Begova džamija vjerovatno se krije u činjenici da je centralni gost Erdogan. Jer i Islamska zajednica prema Erdoganu i Turskoj gleda raširenih ruku, a najviše zbog činjenice da Generalna direkcija Vakufa Turske finansira završetak davno započete zgrade budućeg sjedišta Rijaseta Islamske zajednice, objekta u koji su uloženi milioni KM. Naspram takvog gosta i obilaska zgrade Rijaseta reis Kavazović je bio jedan od domaćina gotovo cjelodnevnog programa.

Tu je još jedan detalj koji se tumači kao propust Islamske zajednice. Pravilo i važeća praksa je da se prvo obavi građansko, a potom šerijatsko vjenčanje. Ali je i Islamska zajednica u ovom slučaju načinila presedan. Da li je to urađeno zbog protokola turskog predsjednika nije poznato.

I pored toga nekako je u drugi plan pao dio posjete Erdogana Predsjeništvu BiH te susret sa sva tri člana Predsjedništva. Izrečene su kurtoazne poruke o saradnji, a političku podijeljenost i probleme najbolje je ilustrirala press konferencija na kojoj su svoje poznate stavove o političkim problemima iznosili Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović, dok je Erdogan bez velikih riječi sve posmatrao.

Vjenčanje godine kako su ga neki prozvali je tako postalo od javnog interesa upravo zbog brojnih prelamanja odnosa te uzročno-posljedičnih veza. Neko se promovirao, nekoga kritikuju, a narod će suditi.