Nermin Džindić: Za FBiH će biti izazov osigurati struju kada se obustavi proizvodnja u termoelektranama

Ministar energetike i rudarstva u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Džindić za Klix.ba je govorio najprije o potrebama za Turskim tokom za koji se zalaže, ali i o drugim važnim temama kao što je propast Bloka 7, klimatskim promjenama i malim hidroelektranama.

Koja je uloga Energoinvesta u distribuciji gasa, koja BH Gasa, a koja SarajevoGasa?

Uredbom o organizaciji i regulaciji sektora gasne privrede jasno su definisane i podijeljene nadležnosti u gasnom sektoru, pa je Energoinvest d.d. Sarajevo zadužen kao snabdijevač gasom, BH GAS je operator transportnog sistema koji obavlja djelatnost transporta gasa (od ulaska u BiH – Zvornik, do kupaca na distributivnoj mreži kao i velikih direktnih kupaca) i odgovoran je za rad, razvoj transportnog gasnog sistema, a Sarajevo gas je operator distributivnog sistema za određeno područje.

Šta su potrošači dobili od toga što FBiH dobija plin preko Turskog toka?

Čitav gasni sistem u BiH baziran je na jednom gasnom pravcu snabdijevanja i tood Gasproma iz Ruske Federacije, s kojim BiH (Energoinvest d.d. Sarajevo) ima dugogodišnji ugovoreni odnos. U trenutku kad je jedini snabdijevač – Gasprom odlučio korigovati pravac (zaobići Ukrajinu koja je bila na prethodnoj trasi), odnosno trasu transportnog sistema, i time uvjetovati svoje ugovarače istim, Bosna i Hercegovina nije imala izbora osim ponuđenog, niti je mogla utjecati na razvoj transportne mreže koja se odvijala u aranžmanu Ruske Fedracije i drugih zainteresovanih strana.

Kako komentarišete to da su moguće američke sankcije zbog prelaska na Turski tok?

Kako bi se premostile sve prijetnje po Bosnu i Hercegovinu zbog samo jednog pravca snabdijevanja BiH gasom iz Ruske Federacije, te osigurala sigurnost snabdijevanja gasom BiH/FBiH Federacija BiH je pokrenula aktivnosti na implementaciji projekta Južna gasna interkonekcija BiH-HRV, čime će se osigurati alternativni pravac, a sa tim i osigurati konkurentnost što će evidentno doprinijeti benefitima za krajnje potrošače gasa. U kontekstu navedenog, Vlada FBiH je uputila u parlamentarnu proceduru Zakon o Južnoj inerkonekciji.

Sudeći po informacijama iz medija, sankcije koje su namjeravane u datom kontekstu su predmet pregovora velikih svjetskih aktera (Njemačka, Rusija, Amerika) gdje Bosna i Hercegovina nije akter odlučivanja.

Zašto je plin u Bosni i Hercegovini skup?

Na visinu cijene gasa utiču mnogi ulazni faktori (cijena gasa od ruskog dobavljača kao i cijena transporta kroz zemlje na trasi snabdijevanja) na koje BiH/FBiH, kao zadnja korisnica na pravcu snabdijevanja, ne može mnogo uticati. Nadalje visina cijene gasa je podložna fluktuacijama cijene nafte na svjetskom tržištu, kao i visini dolara. Međutim izgradnjom alternativnog pravca snabdijevanja, FBiH će uvesti i konkurentnost aktera u gasnom sektoru, kako snabdjevača, tako i transportera na pravcima.

Da li je Blok 7 TE Tuzla definitivno propao projekat i, ako jeste, ko je odgovoran za to?

Blok 7 TE Tuzla predstavlja strateški projekt FBiH koji je trebao biti zamjenski Blok za blokove koji po svojoj neefikasnosti, vijeku trajanja i visokim emisijama trebaju biti stavljeni van upotrebe. Mnoge barijere s kojima se JP EP BiH d.d. Sarajevo susreće na implementaciji ovog projekta, a u kontekstu sve jačih opredjeljenja svijeta, Evrope pa tako i BiH, ka dekarbonizaciji elektroenergetskog sektora, su teško premostive, ali se uspijevalo do sada odolijevati istim. Zadnji delegirani problem koji je prouzročio zastoj u realizaciji projekta, postavljen je pred organe upravljanja i nadzora, a referiše se na ispunjenje ugovorenih obaveza izvođača tj. Kineskog konzorcija (China Gezhuba Group CoLtd), odnosno za probleme u isporuci prvobitno ugovorene opreme za Blok 7. Vlada je zadužila JP EP BiH da zaštiti kako svoje, tako i interese Federacije BiH. S tim u vezi, JP EP BiH je angažovala pravni tim sa iskustvom u međunarodnim ugovaranjima.

Klimatske promjene određuju budući način života. Razvijene države su odlučile da ga promjene. Šta ministarstvo radi na energetskoj tranziciji FBiH i zašto se uopće razmatrao Blok 7 ako se znalo da je riječ o sve više tehnološki, ekološki, politički spornom projektu?

Svi svjetski trendovi vezani za klimatske promjene poprimaju jači intenzitet u zadnjih nekoliko godina poučeni svim nepogodama i katastrofama koje sa sobom nose klimatske promjene. Strateška opredjeljenja BiH iskazana su kroz Okvirnu energetsku strategiju energetskog sektora do 2030. godine (usvojena na Vijeću ministara ne daleke 2018. godine), gdje je projekt izgradnje Bloka 7 TE Tuzlatrebao biti zamjenski Blok, znatno efikasniji od postojećih termo-blokova i sa emisijama koje su u okviru dozvoljenih (što se potkrijepilo Okolinskom dozvolom koja je bila predmet otvorenog pisma od strane Sekretarijata Energetske zajednice gdje je BiH uspješno dokazala opravdanost). BiH/FBiH je opredjeljena za niskokarbonski ekonoski razvoj, fer energetsku tranziciju, odnosno dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora, što je potvrđeno potpisivanjem Sofijske deklaracije, ali i aktivnostima na izradi Jedinstvenog energetskog i klimatskog plana BiH (NECP) gdje se planski forsira proizvodnja el. energije iz OIE, kao i implementacija mjera energijske efikasnosti.

Kako se FBiH sprema za najavljenu energetsku tranziciju EU i da li imate u vidu kako će se ona odraziti na FBiH? To vas pitam jer je EU već najavio oporezivanje proizvoda iz trećih zemalja, a čija proizvodnja uzrokuje emisiju CO2.

Bosna i Hercegovina/Federacija BiH, putem međunarodno preuzetih obaveza (Ugovor o uspostavi Energetske zajednice, Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju, Sofijska deklaracija i niz konvencija) potpuno je opredjeljena praćenju trendova dekarbonizacije i fer tranzicije elektro energetskog sektora, i putem prilagođavanja domaćeg zakonodavstva EU acquisu, kao i izradi planskih dokumenata (NECP do 2030) pokušava postaviti realno ostvarive ciljeve, koji bi se uz pomoć međunarodne zajednice, a tu prevashodno mislimo na međunarodne finasijske institucije i fondove, mogli dostići. Kontekst koji je već izvjesno vrijeme u EU zastupljen, a to je oporezivanje energetski intenzivnih proizvoda, bez adekvatnog i blagovremenog prilagođavanja značajno bi BiH/FBiH dovelo u nezavidan položaj zbog postojećeg portfolija elektroprivrednih preduzeća sa relativno velikim udjelom proizvodnje el. energije iz fosilnih goriva, što je visoki prioritet pri energetskoj tranziciji i predmet daljnjih aktivnosti ovog Ministarstva. Poseban izazov za FBiH će biti osiguranje sigurnosti snabdijevanja krajnjih kupaca el. energijom, s obzirom da se do 2050. godine planira obustaviti proizvodnja el. energije iz TE, te je navedenu proizvodnju potrebno nadomjestiti drugim čistim vidovima proizvodnje el. energije, a gdje prvenstveno mislimo na potencijale koje FBiH ima, a to su: energija vjetra, sunca i biomasa.

Da li federalna vlast planira poticati građane da više koriste obnovljive izvore energije – npr. solarne panele u domaćinstvima, električna prijevozna sredstva? U toku je izrada novog Zakona o korištenju OIE u FBiH koji će uobziriti prosumere tj. krajnje kupce električne energije koji će biti i proizvođači za vlastite potrebe sa mogućnošću predavanja viškova proizvedene el. energije u mrežu. Navedeno će doprinjeti demokratizaciji procesa OIE, te povećanoj distribuiranoj proizvodnji iz koje u konačnici najveće benefite ostvaruju krajnji kupci električne energije.Također, novim Zakonom o OIE se namjerava osigurati uvođenje elektrifikacija utransportu (električna vozila) pa samim tim stvorit će se i uporište za afirmisanje tj. podsticanje i ovog vida benefita po krajnje korisnike/građane.

9. Da li ste rudarima otvoreno rekli da će njihovo zanimanje vjerovatno biti prošlost u bližoj ili daljoj budućnosti s obzirom na energetsku tranziciju?

Prestrukturiranje energetskog sektora, pa samim tim i rudarskog kao dijela energetskog sektora, je izvjesnost i obaveza ukoliko ćemo pratiti sve evropske i svjetske trendove – a hoćemo. Međutim, treba imati na umu da sve tranzicije, pa i ova zahtijevaju vremena i finansijskih sredstava da bi bile fer i održive, odnosno da ne bi ugrozile sigurnost u snabdijevanju energijom i energentima svih krajnjih kupaca. Vlada BiH je opredjeljenja da stvore sve valjane pretpostavke da se jedna takva tranzicija, bez većih turbulencija, i desi. Na tom putu tranzicije očekujemo veliku pomoć međunarodne zajednice da ne bi ugrozili i onako teške pretpostavke razvoja naše zemlje i kretanja ka svim evroatlanskim integracijama.

Podržavate li gradnju malih hidroelektrana?

Sve aktivnosti ovog Ministarstva usmjerene su na transparentno, okolinski osjetljvo korištenje raspoloživih resursa, pa tako i hidropotencijala. Ono što je evidentno i za šta se ovo ministarstvo zalaže je da svi potencijali moraju biti iskorišteni na ekološki prihvatljiv način i sa ekvivalentnim učincima. Po traženju Parlamenta Federacije BiH, a u skladu sa Deklaracijom o zaštiti rijeka u Federacioji BiH, pokrenuli smo aktivnosti na izmjeni i dopuni Zakona o električnoj energiji FBiH kojim bi se predmetna problematika riješila i iskazala opredjeljenost za ekološko korištenje hidropotencijala.

Postoji li plan ili nešto slično za industrijski razvoj Federacije? Ako postoji, šta on podrazumijeva – koje su to grane na koje se privreda treba oslanjati, kako toostvariti i u kojem vremenu?

Pored donesenih Strategija i akcionih planova u nadležnosti industrije, Vama za informaciju, Vlada Federacije BiH je proslijedila u Parlamentarnu proceduru i Strategiju razvoja Federacije BiH 2021-2027. god. koja predstavlja jasno opredjeljenje i pravac razvoja Federacije BiH. Pored navedenog, provode se neophodne pripremne aktivnosti na izradi Energetske strategije Federacije BiH za period 2022-2035 sa projekcijom na 2050. god.