Dramatičan izvještaj UN: Zagrijavanje sve veće, glečeri nestaju

“Izvještaj nudi nove procjene šanse za prelazak globalnog zagrijavanja od 1,5 °C u sljedećih desetljeća i otkriva da, osim ako ne dođe do trenutnog, brzog i opsežnog smanjenja emisije stakleničkih plinova, ograničavanje zagrijavanja na blizu 1,5 °C ili čak 2 °C bit će nedostižno. Izvještaj pokazuje da su odgovorne emisije stakleničkih plinova iz ljudskih aktivnosti otprilike 1,1 °C zagrijavanja od 1850-1900, i otkriva da je u prosjeku u narednih 20 godina, očekuje se da će globalna temperatura doseći ili preći 1,5 °C zagrijavanja. Ova se procjena temelji na poboljšani skupovi podataka opservacije za procjenu historijskog zagrijavanja, kao i napredak u nauci razumijevanje odgovora klimatskog sistema na emisije stakleničkih plinova uzrokovanih čovjekom”, navodi se u saopštenju IPCC-a.

Zagrijavanje kopna

Kopredsjedavajuća radne grupe 1 Valerie Masson-Dolmotte koja je i pripremila izvještaj kazala je kako je ovo provjera stvarnosti i da daje jasniju sliku o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti klime te da je mapa puta za budućnost.

Izvještaj navodi da mnoge karakteristike klimatskih promjena direktno zavise od stepena globalnog zagrijavanja, ali šta iskustvo ljudi često je vrlo različito od globalnog prosjeka. Na primjer, zagrijavanje kopna je veći od globalnog prosjeka, a više je dvostruko veći na Arktiku.

„Klimatske promjene već utiču na svaku regiju na Zemlji, na više načina. Promjene koje doživljavamo povećavat će se dodatnim zagrijavanjem”, rekao je Panmao Zhai, predsjedavajući Radne grupe I IPCC-a.

Šesti izvještaj prema saopštenju IPCC-a predviđa da će se u narednim decenijama klimatske promjene povećati u svim regijama. Za 1,5°C globalnog zagrijavanja, doći će do povećanja toplinskih valova, duže tople sezone i kraće hladnoće godišnjih doba. Na 2°C globalnog zagrijavanja, ekstremi topline bi češće dosegli kritičnu toleranciju pragovi za poljoprivredu i zdravlje. Prema mišljenju stručnjaka, ne radi se samo o temperaturi. Klimatske promjene donose više različitih promjena u različitim regijama – koje će se sve povećavati daljnjim zagrijavanjem. To uključuje promjene vlažnosti i suhoće, vjetrova, snijega i leda, obalnih područja i oceana.

IPCC-ev izvještaj navodi ključne primjere za ono što se dešava trenutno:

● Klimatske promjene pojačavaju ciklus vode. To donosi intenzivnije padavine i povezane poplave, kao i intenzivnija suša u mnogim regijama.

● Klimatske promjene utiču na obrasce padavina. Na visokim geografskim širinama padavine će vjerovatno biti povećati, dok se predviđa da će se smanjiti na velikim dijelovima suptropa. Promjene u očekuju se monsunske padavine koje će varirati od regije do regije.

● U priobalnim područjima će se konstantno povećavati nivo mora tokom 21. stoljeća, što je doprinijele učestalije i jače obalne poplave u nizinskim područjima i obalna erozija. Ekstremno događaji na razini mora koji su se prethodno dogodili jednom u 100 godina mogli bi se dogoditi svake godine kraja ovog vijeka.

● Dalje zagrijavanje pojačat će otapanje vječnog leda i gubitak sezonskog snježnog pokrivača, topljenje glečera i ledenih ploča i gubitak ljetnog arktičkog morskog leda.

● Promjene u okeanu, uključujući zagrijavanje, češći morski toplinski valovi, okean zakiseljavanje i smanjeni nivo kiseonika jasno su povezani sa ljudskim uticajem. Ovo promjene utječu i na ekosisteme oceana i na ljude koji se na njih oslanjaju, i oni će to učiniti nastaviti barem tokom ostatka ovog vijeka.

● Za gradove, neki aspekti klimatskih promjena mogu biti pojačani, uključujući toplinu (od urbanih područja su obično toplija od njihovog okruženja), poplave usljed obilnih padavina i porast nivoa mora u primorskim gradovima.

Stabilizacija klime

Više od 400 stručnjaka iz 65 zemalja po prvi je u ovaj izvještaj uključio detaljniju regionalnu procjenu klimatske promjene, uključujući fokus na korisne informacije koje mogu poslužiti za procjenu rizika, prilagođavanje, i drugo donošenje odluka, te novi okvir koji pomaže prevesti fizičke promjene u klimi-toplinu, hladnoću, kišu, sušu, snijeg, vjetar, obalne poplave i drugo-u ono što one znače za društvo i ekosisteme.

“Decenijama je bilo jasno da se klima na Zemlji mijenja i uloga ljudskog utjecaja o klimatskom sistemu je nesporno”, rekla je Masson-Delmotte.

Drugi kopredsjedavajući Panmon Zhai ističe kako će stabilizacija klime tražiti značajna smanjenja emisija gasova.

„Stabilizacija klime zahtijevat će snažno, brzo i održivo smanjenje emisije stakleničkih plinova i postizanje neto nulte emisije CO2. Ograničavanje drugih stakleničkih plinova i zagađivača zraka, posebno metana, moglo bi imati koristi i za zdravlje i za klimu”, rekao je Zhai.