Kakva je razlika između Hrvata iz A i Hrvata iz B područja?

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) poslala je svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona.

Prema ovom prijedlogu, pri izboru za članove Predsjedništva formirala bi se tri ad hoc izborna područja. Izborno područje A činile bi izborne jedinice u kojima živi više od dvije trećine Bošnjaka, a izborno područje B jedinice u kojima živi više od dvije trećine Hrvata. Etnički mješovite jedinice bile bi izborno područje C.

Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH bio bi izabran kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima, uz uvjet da je u izbornim područjima A i C osvojio veći broj glasova nego u područjima B i C, a za hrvatskog člana onaj koji osvoji najveći broj glasova, pod uvjetom da je u izbornim područjima B i C osvojio više glasova nego u A plus C. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat s liste hrvatskih kandidata prema broju glasova.

Sejdić – Finci

Ovaj prijedlog bi spriječio ponavljanje slučaja “Komšić”, odnosno mogućnost da se hrvatski član bira glasovima iz većinski bošnjačkih područja, ali ne rješava pitanje presude “Sejdić – Finci”, s obzirom na to da i dalje insistira na etničkoj pripadnosti članova Predsjedništva.

U dijelu koji se tiče Doma naroda HDZ jednostavno predlaže drugačiju matematiku pri izboru delegata, tako da bi čak 15 delegata u hrvatskom klubu dolazilo iz većinski hrvatskih kantona, a samo dva iz većinski bošnjačkih (po jedan iz Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog).

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić prijedlog je nazvao “snovima HDZ-a”.

-Za izborno područje C HDZ je namijenio “ćoravu kutiju”, gdje 400 hiljada glasača glasa tek formalno, a njihovi glasovi ne utječu na ishod, što je sumrak demokratije – smatra Komšić.

Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić tvrdi da se ovim prijedlogom uvodi „ad hoc treći entitet“.

-HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH je za SDP BiH neprihvatljiv jer je suprotan presudama Evropskog suda za ljudska prava i evropskoj demokratskoj praksi pošto se opet svodi na “brojanje krvnih zrnaca” – ističe Nikšić.

Zastupnik SDP-a u Parlamentu BiH Saša Magazinović tvrdi da je ovaj prijedlog samo probni balon.

-Nisu se čak potrudili ni etnički prefiks da izbrišu. Zbog svega toga mislim da se radi o probnom balonu – ističe Magazinović.

Nužni ukras

Profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, prof. dr. sc. Vedran Đulabić HDZ-ov prijedlog smatra katastrofalnim i ističe kako on ne samo da pravi razliku između Bošnjaka i Hrvata nego i Bošnjaci i Hrvati između sebe imaju različitu vrijednost glasa u zavisnosti od izbornih područja u kojima žive.

-Ne samo da se pravi razlika između Hrvata i Bošnjaka nego se pravi razlika i između Hrvata iz A i B zone, odnosno Bošnjaka iz A i B zone. O zoni C (ostali) da i ne govorimo. Oni bi ionako bili nužni ukras. Sve u svemu, prilična katastrofa – smatra Đulabić.

Zanimljivo je da na identičnom prijedlogu Izbornog zakona HDZ insistira još od 2015., no bez veće podrške probosanskih stranaka, što će, čini se, i sada ostati slučaj.

Dok FBiH zbog problema s Izbornim zakonom već više od dvije godine nema novu vlast, čini se da se ni posljednjim prijedlogom HDZ-a nismo odmakli dalje od 2009., kada je donesena presuda “Sejdić – Finci”.

Sporazum Čović – Izetbegović

Zanimljivo je da se u sporazumu koji su Čović i Izetbegović potpisali 2020. kao jedna od tačaka predviđa upravo legitimno predstavljanje za svaki od naroda.

– Stranke potpisnice ovog sporazuma pristupit će implementaciji točke 1. ovog sporazuma, počevši s izradom izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, kako bi se osigurali legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama – navodi se u sporazumu koji je bio uvod u održavanje izbora u Mostaru nakon 12 godina.

Ipak, Čović se u više navrata javno žalio kako Izetbegović ne namjerava ispuniti tačke sporazuma.