Izgradnjom Koridora 5C uz podršku EU institucija korist imaju svi, od lokalnih zajednica do države

Izgradnja Koridora 5C za Bosnu i Hercegovinu predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata, a veliku podršku u realizaciji projekta daje i Evropska unija koja ima veoma značajnu ulogu kao partner bez kojeg bi se teško realizovale ove aktivnosti.

Koridor 5C za Bosnu i Hercegovinu predstavlja vezu s Evropom, ali i lakšu vezu i transport između sjevera i juga države. Višestruku korist imat će građani BiH i svi oni koji budu koristili autoput, ali i lokalno stanovništvo koje je kroz projekte prijateljskog okruženja nakon više od 20 godina dobilo adekvatne lokalne puteve, vodovode, društvene domove i drugo. Iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) su nam kazali da su sa svojim partnerima, Evropskom unijom te Evropskom investicionom bankom imali značajnu ulogu u projektu Koridora 5C.

“Završetak Koridora 5C je važan za privrednu granu zbog bolje povezanosti s regijom i susjedima u Evropi. EBRD na nekoliko načina daje podršku projektu, prvo sufinansiranjem projekta s ukupnim iznosom od 850 miliona eura iz EBRD-a do danas, drugo mobilizacijom bespovratnih sredstava za ulaganja iz investicijskog okvira EU za Zapadni Balkan, kao i organiziranje sufinansiranja iz komercijalnih kreditora te kao posljednja stavka institucionalnim jačanjem preduzeća autocesta i sektora prometa općenito”, kazali su iz EBRD-a.

Pojasnili su da su posebno sretni što se Vlada obavezala dovršiti cijeli Koridor 5C do 2028. godine te da naporno sarađuju s dva preduzeća za autoceste kako bi proveli, razvili i dizajnirali preostale dionice koje su tehnički veoma izazovne.

Međutim, osim gradnje Koridora 5C, kroz projekte prijateljskih okruženja realizuju se i drugi projekti od izuzetne važnosti za lokalno stanovništvo. Iz EBRD-a su kazali da je njihov fokus na tome da lokalne zajednice budu informisane o razvoju projekta te da svojim uključivanjem u javne diskusije o trasi mogu pomoći projektu.

“Za Bosnu i Hercegovinu Koridor 5C donosi privrednu korist, brže, lakše i sigurnije putovanje, bolju trgovinu i povezanost unutar zemlje i susjedstva. Tokom perioda izgradnje bilo je i mnogo dodatnih građevinskih radova i zapošljavanja, uključujući mlade ljude koji su stekli veoma značajne vještine”, kažu iz EBRD-a.

S druge strane, glasnogovornica Autocesta FBiH Narcisa Livnjak-Borić je kazala da je kroz projekte prijateljskog okruženja planirano da se na teritoriji Zenice sanira 63 kilometra cesta, da su to projekti koji se prvenstveno odnose na sanaciju lokalnih cesta koje izvođač koristi prilikom izvođenja radova na autocesti, izgradnju i rekonstrukciju komunalne infrastrukture mjesnih zajednica te izgradnju infrastrukture neophodne u izgradnji autoceste.

“Po okončanju radova na poddionici Klopče – Donja Gračanica radilo se na saniranju lokalnih saobraćajnica gdje je od planiranih 12 kilometara završeno 9 kilometara. U sklopu ugovora za izgradnju Donja Gračanica – Tunel Zenica u toku su radovi na izgradnji saobraćajnice na lijevoj strani rijeke Bosne u dužini od četiri kilometra, koja će imati veliki značaj za Zenicu. Radovi od petlje (naplatnog mjesta) u Donjoj Gračanici do priključka na M-17 te na mostu preko rijeke Bosne su završeni. Također, kroz izgradnju dionica Vranduk – Ponirak i Ponirak – Vraca potpisani su sporazumi o realizaciji projekata iz programa prijateljskog okruženja”, izjavila je Livnjak-Borić.

Najznačajnija korist za lokalnu zajednicu kroz izgradnju poddionice Ponirak – Vraca je izgradnja vodovodne mreže. Naime privode se kraju radovi na vodovodu za mještane naselja Ponirak, a u fazi projektovanja je izgradnja vodovoda za mještane naselja Hece. Kroz izgradnju poddionice Vranduk – Ponirak, u različitim fazama su radovi na asfaltiranju lokalnih puteva ukupne dužine 1.440 metara. U pripremi su i sporazumi kojima će se uvažiti zahtjevi mjesnih zajednica i za ostale dionice u izgradnji tunel Ivan, Tarčin – ulaz u tunel Ivan i Poprikuše – Nemila. Ovim sporazumima i ulaganjima u lokalnu zajednicu nastoje da izgradnjom autoceste utječu na poboljšanje kvaliteta života lokalnih zajednica kroz koje prolazi Koridor 5C.

“Do sada je izgrađeno 113 kilometra autoceste na Koridoru 5C kroz BiH (Svilaj – Odžak, Zenica sjever – Zenica jug, Zenica jug – Tarčin i Međugorje – Bijača). Izgradnja ovih dionica je finansirana putem kreditnog okvira zaključenog između Bosne I Hercegovine i međunarodnih finansijskih institucija, u prvom redu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicijske banke (EIB), zatim OPEC Fonda za međunarodni razvoj – OFID, Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj – KFAED. Osim dionice Kakanj – Sarajevo sjever, koja je finansirana iz budžeta FBiH te poddionice Butila – Vlakovo, koja je finansirana iz vlastitih sredstava JP Autoceste FBiH”, dodaje Livnjak-Borić.

Ipak, najpovoljniji modeli finansiranja upravo su bili modeli EBRD-a i EIB-a, zbog čega je JP Autoceste FBiH bilo u prilici da aplicira na bespovratna sredstva EU.

“Do sada je službeno odobreno više od 144 miliona eura bespovratnih sredstava za izgradnju Koridora 5C u Federaciji BiH kroz devet aplikacija i to za dionice: Svilaj – Odžak, Putnikovo brdo – Medakovo, Poprikuše – Nemila, Ponirak – Vraca, tunel Zenica – Donja Gračanica, Tarčin – ulaz u tunel Ivan, tunel Ivan, Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići”, zaključila je Livnjak-Borić.

Iz EBRD-a na kraju su pojasnili da će u narednih 12 mjeseci potpisati još dva zajma za preostale dionice Koridora 5C, a da su u toku i savjetovanja za izgradnju dionice Mostar sjever – Mostar jug, a mnogi već dogovoreni ugovori počeli su se realizirati.