MMF je spreman da ponovo razgovara s bh. vlastima o uslovima za kredit

Bosna i Hercegovina Međunarodnom monetarnom fondu trenutno duguje oko 460 miliona eura, što je oko 2,6 posto BDP-a. Uz redovnu otplatu, kakva je do sada bila, ovaj dug bi naša zemlja trebala otplatiti do 2028. godine.

Alina Iancu, nova šefica Misije MMF-a u BiH, u razgovoru za Klix.ba osvrnula se na pandemiju i probleme koje je ona napravila ekonomijama cijelog svijeta, te kazala kako su vlasti u BiH iskoristile postojeće rezerve kako bi brzo odgovorile na krizu. Međutim, slabo provođenje politika i zaostajanje u pogledu strukturalnih reformi predstavljaju izazove za ostvarivanje snažnog i održivog oporavka.

“Vlasti bi trebale ubrzati imunizaciju kako bi se zaštitile od budućih talasa pandemije, osigurati više ciljanu podršku preduzećima i građanima kako bi osigurali ekonomski oporavak, proveli politike i strukturalne reforme koje će ubrzati rast i osnažiti otpornost ekonomije. Međunarodni monetarni fond je spreman da nastavi podržavati BiH kroz savjete u pogledu politika, tehničke pomoći i, po potrebi, kroz finansijsku podršku”, kazala je Iancu.

Što se tiče finansijske podrške, MMF je, kaže, inicijalno plasirao urgentna finansijska sredstva kroz instrumente brzog finansiranja kako bi pomogao svojim članicama da se nose s pandemijom.

“Sada, kao mjeru politika u izuzetnim okolnostima, pripremamo doznačavanje generalne alokacije SDR-a koja ima za cilj da ojača rezerve i likvidnost zemalja članica. Kako zemlje izlaze iz te urgentne krize, tako se i finansijska podrška MMF-a vraća ponovo na programe kreditiranja, gdje je doznačavanje sredstava vezano za provođenje ključnih reformi u cilju postizanja snažnog i održivog oporavka”, istakla je Iancu.

Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, ukazao je na činjenicu da provođenje ekonomskih reformi širom svijeta nailazi na političke otpore te da je to slučaj i u BiH, gdje postizanje konsenzusa između različitih političkih opcija “može biti teško”.

“MMF će naravno i dalje poticati vlasti da usvoje reforme koje će ublažiti ekonomski pad usljed pandemije i vratiti BiH na put višeg ekonomskog rasta, a istovremeno ubrzati njeno približavanje Evropskoj uniji”, kazao je Jewell.

Doznačavanje sredstava u okviru kreditnih programa MMF-a, podsjetila je Iancu, vezano je za provođenje ključnih reformi. Naprimjer, u okviru proširenog fonda EEF (Extended Fund Facility) iz 2016. godine, od prvobitno dogovorenih 550 miliona eura, doznačeno je samo oko 150 miliona eura upravo zbog toga što su u BiH provedene samo neke od dogovorenih reformi.

“Novi zakon o akcizama na gorivo, koji je oslobodio finansiranje javnih investicija u infrastrukturne projekte i reforme za jačanje bankarskog sektora te usklađivanje bankarske regulative s regulativom EU, primjeri su dogovorenih i provedenih reformi. U kontekstu prošlogodišnjih pregovora, MMF je tražio od vlasti da provedu reforme sa ciljem jačanja jedinstvenog ekonomskog prostora, unapređenje upravljanja izgradnje otpornije i inkluzivnije ekonomije u vrijeme nakon pandemije. Nažalost, tada nismo uspjeli da postignemo dogovor. Spremni smo da ponovo razgovaramo s vlastima o paketu reformi koje će promovisati snažan i održiv oporavak”, kazala je Iancu.

MMF je do sada pružao finansijsku pomoć BiH u budžetske svrhe, što, pojašnjava Jewell, uključuje potrošnju na zdravstvo, naknade za nezaposlene i podršku biznisima.

“Mi ne pratimo novac koji damo, ali detaljno analiziramo budžete i kvalitet vladine potrošnje. Tako smo, naprimjer, u okviru Instrumenta za brzo finansiranje iz 2020. tražili od vlasti da objave podatke o onima koji su primili pomoć za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa. U okviru EEF-a iz 2016. postavili smo limite vlastima u pogledu fiskalnog deficita i gornje granice za tekuću potrošnju. Konačno, na građanima Bosne i Hercegovine je da drže svoje lidere odgovornim za utrošak novca, jer budžeti su predmet revizija, a budžetski izvještaji se razmatraju u parlamentima”, poručio je Jewell.