U NASA-i najavili kolebanja u Mjesečevoj orbiti koja bi, tvrde, mogla izazvati nezapamćene plimne valove

Svijet će se uskoro suočiti s obilnim poplavama koje će se u priobalnim područjima početi događati sredinom 2030-ih, a do kojih će doći uslijed ‘kolebanja’ u mjesečevoj orbiti, upozorila je NASA, piše Telegraph.

Broj poplava mogao bi se učetverostručiti jer će gravitacijski učinci lunarnog ciklusa biti kombinirani s klimatskim promjenama i rezultirati ‘desetljećem dramatičnog porasta vodenih katastrofa’.

Svemirska agencija kaže da će obalni gradovi doživjeti ‘brzo rastuće plimne poplave’ koje će se događati u grupama i trajati po mjesec dana ili duže.

Glavni uzrok ovim događajima je redovno kolebanje mjesečeve orbite, koje je prvi put zabilježeno 1728. godine, prenosi Jutarnji.hr.

Mjesec plus klimatske promjene

‘Novost je to što će jedan od učinaka tog kolebanja na gravitacijsko privlačenje Mjeseca – što je glavni uzrok plima i oseka – biti kombiniran s porastom nivoa mora koja je rezultat zagrijavanja planete.’

Mjesec napravi krug oko Zemlje jednom u 18,6 godina.

Tokom polovice tog vremena, redovne dnevne plime na Zemlji su obuzdane, što znači da su niže od normalnih, a oseke više od normalnih. No, tokom druge polovice ciklusa plima se pojačava, što znači da postaje još viša, a oseka još niža.

Kako globalni nivo mora raste, učinak ovog pojačanja bit će još veći.

Sljedeći put kad se ovaj ‘lunarni dodatak’ plimama pojavi, bit će sredina 2030-ih godina.

Prijelomna tačka

Do tada će globalni porast nivoa mora biti na snazi već čitavo desetljeće i proći ‘prijelomnu tačku’, rezultat čega će biti ‘povećanje broja poplava na gotovo svim kopnenim obalama SAD-a’, saopštila je NASA.

Bill Nelson, čelnik svemirske agencije, kaže: ‘Područja pozicionirana nisko uz nivo mora sve su više izložena riziku i patnjama zbog sve češćih poplava, a stvari će se samo pogoršavati. Kombinacija gravitacijskog privlačenja mjeseca, porasta nivoa mora i klimatskih promjena nastavit će obalne poplave na našim obalama i širom svijeta činiti sve gorima.’

Rekao je da je ključno unaprijed planirati zaštitu tvrtki i sredstava za život ljudi.

Studija se bavila ‘poplavama uzrokovanim visokim plimama’, poznatima i kao ‘ometajuće poplave’, koje nisu toliko razorne poput olujnih udara izazvanih uraganima.

Prema Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu (NOAA), SAD su 2019. imale oko 600 takvih poplava.

Obalna područja SAD-a mogla bi imati tri ili četiri puta više takvih poplava godišnje od sredine 2030-ih, kaže NASA.

Studiju je proveo NASA-im načni tim za promjenu nivoa mora sa sjedištem na Sveučilištu Havaji.

Akumulirani učinak

Docent Phil Thompson, vodeći autor studije, rekao je: ‘Ono što će s vremenom imati poseban utjecaj je akumulirani učinak poplava. Ako područje poplavi 10 ili 15 puta mjesečno, tvrtka ne može nastaviti raditi ako joj je parkiralište stalno pod vodom. Ljudi će ostajati bez posla jer neće moći doći na posao. Septičke jame postat će velik javnozdravstveni problem.’

Prema Ujedinjenim narodima, do 2050. godine će u primorskim gradovima stotine miliona ljudi biti u opasnosti od poplava koje će se pogoršavati zbog porasta nivoa mora.

Ben Hamlington, čelnik NASA-inog tima za promjenu nivoa mora, rekao je da bi se urbanisti trebali pripremiti za povećanje poplavnih plima i ekstremne vremenske događaje.

‘Iz perspektive planiranja važno je znati kada ćemo vidjeti porast. Jako je korisno znati da su svi takvi događaji grupirani u određenom mjesecu ili da možete imati više poplava u određenoj polovici godine.’