Malarija i denga groznica bi mogli biti prijetnja za više od osam milijardi ljudi

Više od osam milijardi ljudi bi do 2080. godine moglo biti u riziku da oboli od malarije i denga groznice, ako se nastavi emisija stakleničkih plinova u trenutnim količinama, utvrđeno je novim istraživanjem.

Strahuje se da bi 4,7 milijardi ljudi više moglo biti ugroženo od dvije bolesti koje prenose komarci, u poređenju sa podacima iz perioda od 1970. do 1999. Ovo je utvrđeno projekcijama rasta broja stanovnika i rasta temperature za skoro 3,7 stepeni Celzijusovih do 2100. godine.

Istraživanje je provela Londonska škola za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM) i njegovi rezultati su objavljeni u časopisu Lancet Planetary Health. Utvrđeno je da ako se nastavi emisija stakleničkih plinova u trenutnim količinama, onda je izgledno da će porasti temperatura zraka, a time će se produžiti sezona prijenosa malarije i denga groznice za četiri mjeseca u sljedećih 50 godina.

Docent na LSHTM-u i jedan od autora ovog istraživanja Felipe J Colon-Gonzalez je izjavio da njihove spoznaje, kako je rekao, snažno sugerišu da bi se smanjenjem emisije stakleničkih plinova moglo spriječiti da milioni ljudi budu zaraženi malarijom i denga groznicom.

“Rezultati su pokazali da niska emisija stakleničkih plinova značajno smanjuje dužinu perioda kada se ove zarazne bolesti prenose, kao i to da se smanjuje broj onih koji su u riziku. Aktivnost za smanjivanje globalne temperature ispod dva stepena se mora smanjiti. No, političari i zdravstvene institucije moraju biti spremni za različite scenarije, pa i onaj da će emisija ostati na istoj razini. Ovo je posebno važno za područja u kojima još ne postoje ove bolesti i za područja čiji zdravstveni sistemi nisu spremni za njih”, naglasio je Colon-Gonzalez.

Malarija godišnje usmrti više od 400.000 ljudi i to uglavnom djece, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). U 2019. u Africi je registrovano 90 posto od 230 miliona zaraženih ovim bolestima u cijelom svijetu. Terapija protiv malarije je zasnovana na lijeku artemisin.

S druge strane, za denga groznicu ne postoji specifičan tretman. Pretpostavlja se da od nje godišnje oboli od 100 do 400 miliona ljudi, od čega usmrti njih 20.000.

Pojedine države, poput Eritreje, Sudana i Kolumbije posljednjih nekoliko godina bilježe značajan rast broja zaraženih malarijom i denga groznicom, ukazala je profesorica na LSHTM-u i koautorica navedenog istraživanja Rachel Lowe. Napomenula je da se broj onih koji imaju denga groznicu u posljednje dvije decenije povećao sa 505.430 osoba u 2000. na 5,2 miliona u 2019. To su samo oni koje je evidentirao WHO.

Istakla je važnost da se prate potencijalna žarišta zaraze ovim bolestima. Istraživači su naveli da u obzir nisu uzeli faktore poput evolucije bolesti ili razvoja učinkovitijih lijekova i vakcina. Za podsjetiti je da su u toku ispitivanja vakcina protiv malarije, dok je vakcina protiv denga groznice licencirana u pojedinim državama.

Colon-Gonzalez je ukazao da se malarija i denga groznica nastoje suzbiti kontrolom populacije komaraca, odnosno smanjivanjem kontakta između komaraca i ljudi, ali da pojedine države ne mogu priuštiti sredstva koja su im potrebna za spomenuto, kao i za liječenje ovih zaraznih bolesti, piše list Guardian.