Mahmutćehajić: SDA treba transformaciju, bezidejni su i neiskreni

Gost emisije “Izvan okvira” u programu N1 bio je akademik Rusmir Mahmutćehajić, predsjednik Međunarodnog foruma Bosna. Govorio je o temama tzv. nacijskih elita, genocidne ideologije antibosanstva, te o ideološkim lutanjima bosanskohercegovačkih političkih snaga u savremenom kontekstu.

Mahmutćehajić se osvrnuo na ulogu Stranke demokratske akcije (SDA) u historijskim, ali i aktuelnim okolnostima, prilikom čega je potencirao značaj formiranja SDA u 90-im godinama, ali i zaokret ove političke opcije.

“U temelju formiranja Stranke demokratske akcije (SDA) bila je ideja suprotstavljanja razaranju Bosne i Hercegovine, jedne od republika u toj raspadajućoj državi. Ali danas i već dugo vremena SDA je mehanizam za održavanje skupine ljudi na vlasti. To je bezidejna i neiskrena stranka. Kad bih iskazivao svoje želje, od dobranog bi značaja bilo da se ta stranka transformira”, rekao je predsjednik Međunarodnog foruma Bosna u emisiji “Izvan okvira”, naglasivši kako bi bio sretan kada bi takva transformacija bila uopće moguća unutar ove stranke.

Mahmutćehajić: Naša politika često spada na najgore oblike

Za razliku od ranijih vremena, akademik Rusmir Mahmutćehajić, tvrdi da je ove politička opcija danas zapravo tek mehanizam za održavanje i štićenje interesa jedne oligarshijske skupine.

“To nije politička stranka, nema vlastitu političku viziju. Nije riješila niz pitanja iz oblasti odnosa političkog i religijskog, političkog i narodnog, političkog i državnog. To je skupina ljudi bez političkih prijentacija koje pohlepa za vlašću i novcima okuplja više nego li ono što jeste politika. A politika je najvažnije djelovanje koje stoji pojedincu i skupinama kao mogućnost – i u pravo zbog toga je pokvarljiva. Naša politika često spada na najgore oblike”, zaključio je Mahmutćehajić.

Rusmir Mahmutćehajić je od 1991. do 1992. godine bio je potpredsjednik Vlade Bosne i Hercegovine, a od 1992. do 1994. ministar za energetiku, rudarstvo i industriju Bosne i Hercegovine, kada je podnio ostavku. Bio je i član savjeta univerziteta u Sarajevu i Osijeku te predsjednik Komisije za društvene djelatnosti Vlade Bosne i Hercegovine. U užem znanstvenom području objavio je preko stotinu stručnih i naučnih radova, od kojih je desetak knjiga. Objavio je i više knjiga autorske proze, političkih i filozofskih eseja te prijevoda.