Milanović iz Mostara poručio da je BiH u Evropi postala predzadnja rupa na svirali

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović tokom svoje posjete Bosni i Hercegovini održao je danas predavanje u prostorijama Sveučilišta u Mostaru. Tema predavanja, očekivano, bilo je stanje u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na posljednja dešavanja u Evropskom parlamentu, gdje nisu usvojeni amandmani hrvatskih zastupnika na izvještaj o BiH, koji se tiču konstitutivnih naroda. Milanović je rekao da je Hrvatska potpisnica Dejtonskog sporazuma i njegova dužnost je da kaže kada vidi nepravilnosti.

“Kada govorimo o Hrvatskoj, govorimo o državi koja ima itekakav interes u BiH. Mi smo susjedi. Ovdje ne živi samo pola miliona Hrvata, nego i sto hiljada pripadnika drugih naroda koji imaju hrvatsko državljanstvo. Ne dolazim se ovdje uplitati u unutrašnje stvari BiH. To je jeftina podmetaljka. Dolazim da ukažem na to da Hrvati u BiH ne mogu izabrati svog člana Predsjedništva, a to bi trebao biti temelj bilo kakvog dogovora o zajedničkom životu”, kazao je Milanović.

Dodao je da u Hrvatskoj postoji sistem zaštite nacionalnih manjina kakav nema niko u Evropi.

“Hrvatska je u tom smislu standard iznad. Ali za predstavnike nacionalnih manjina mogu glasati samo pripadnici te manjinske grupe. Kako se to postaje – tako da se izjasnite kao član te etničke grupe, to nije sramota”, dodao je Milanović.

Naglasio je da je BiH država koja je nastala po modelu etničkog predstavljanja, kako je to jednom prilikom rekao bivši član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.

“Dok je to tako, nije ispravno i pošteno da se Hrvatima biraju politički predstavnici. Zašto na tome insistiram – zato što je to neki viši princip koji ja imam. Pitanje onima koji misle da je ispravno da Hrvati ne mogu sami sebi birati predstavnike je – kako to da to prije 2006. nije nikome palo na pamet da nameće predstavnike. Čekalo se da vrijeme prođe pa je krenulo postepeno, da bismo sada došli do ovoga. Simbolika je nekad puno važnija od monete. Jugoslavija je potonula u pakao rata 1991. iako je to u ekonomskom smislu bio najbolji period u državi. Privid blagostanja ih nije zaustavio da izaberu ono gore. Dijalog, dijalog, dijalog”, naglašava Milanović.

U nastavku je ispričao da je, kako kaže, imao sreću poznavati Sulejmana Tihića, jer su bili susjedi na Krku.

“Vjerovao sam da će s takvim čovjekom biti moguć dogovor. Šta se dogodilo u međuvremenu. Više, nažalost, koordinirane državne politike nema. Kao hrvatski predsjednik nemam izbora, nego da se ‘guram’ po NATO-u i Briselu. Nikad kao predsjednik nisam uložio veto. Prvi put sam ga uložio na samitu NATO-a. Problem je što za BiH u Evropi nema nikakvog interesa, postala je predzadnja rupa na svirali i kad nema mačaka koje riču, miševi kolo vode. Njemačka kancelarka o stvarima u BiH nema pojma. Ona ne zna ko je Dodik, ko je treći član Predsjedništva BiH”, naglašava Milanović.

Obraćanje je završio porukom da je njihovo strpljenje veliko, ali nije bezgranično i da u ovome niko ne treba prepoznati trunku prijetnje.

“Kada vam kažu da ste nacionalist, pozovite se na mene, ja sam do jučer bio ‘Crveni Zoka’, a sada sam nacionalist po njihovim pričama”, zaključio je Milanović.