Tuzlanski poljoprivrednici će nuditi lošije domaće proizvode po cijeni višoj i do 50 posto

Neadekvatan odgovor nadležnih na ekonomske prilike u kojima je sektor poljoprivrede u Tuzlanskom kantonu rezultirat će smanjenjem kvaliteta te povećanjem cijena domaćih proizvoda i do 50 posto, upozoravaju poljoprivrednici iz te regije.

Vlast u Tuzlanskom kantonu usvojila je rebalans ovogodišnjeg budžeta na osnovu kojeg su izdvajanja za poljoprivrednike zadržana od lani i ona iznose sedam miliona konvertibilnih maraka. Proizvođači voća i povrća navode da to ne prati njihove potrebe, zbog čega najavljuju pad kvaliteta proizvoda te lančano povećanje cijena.

“Svojim ponašanjem nadležni na svim nivoima vlasti direktno utječu na proizvodnju koja je iz godine u godinu sve manja. Poljoprivrednici odustaju od rada, većina polja danas je zapuštena, jer se više ne isplati baviti ovom proizvodnjom”, kaže za Klix.ba sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona Enes Hasanović.

Zbog aktuelne situacije poljoprivrednici ističu da će biti prinuđeni na povećanje cijena, što se već dešava.

“Garantiramo da će doći do lančanog poskupljenja svih proizvoda, jer mi drugačije ne možemo opstati. Kukuruz je već dostigao najvišu cijenu i u prodavnici ranije nikada nije koštao 45 feninga po kilogramu. Ista je situacija i sa pšenicom, koje nema u dovoljnim količinama kako bi zadovoljila potrebe tržišta pa se mlinari već sada otimaju za to ko će otkupiti veće količne”, navodi Hasanović.

Poljoprivrednici navode da će prostora za blago radovanje imati tek kada izdvajanja javnog novca za njih budu u iznosu od 10 miliona KM, kao što je to bio slučaj 2010. i to u vrijeme kada je kantonalni budžet bio skoro upola manji nego što je trenutno.

Povrtlari u gubitku, voćari na nuli

Za razliku od povrtlara, koji već sada najavljuju poslovanje u gubitku, ovu godinu na ekonomskoj nuli mogli bi završiti voćari, posebno jagodari, kojima su vremenske prilike u dosadašnjem dijelu sezone relativno išle na ruku.

“Jagodari ove godine neće imati povećanje podsticaja, jer će oni ostati na istom, što je negativno uzmemo li u obzir da je poskupljenje repromaterijala zabilježeno do 20 do 90 posto. Mi već sada imamo manje zasada. Jagoda je ove godine podbacila 30 posto, a oni koji je proizvode, iduće godine će je ostaviti u drugom rodu, što znači da nove količine nećemo saditi te ćemo u 2022. imati slabiji kvalitet”, ističe za Klix.ba Mustafa Mešković, uzgajivač i predsjednik Grupacije jagodara TK.

Iduće godine, izvjesno je, domaćih jagoda za izvoz neće biti, s obzirom na to da drugi rod po kvalitetu ne zadovoljava potrebe evropskog tržišta.

“Šta će nam dogodine biti, sada niko sa sigurnošću ne može reći, ali je velika mogućnost da ćemo imati povećanje cijena za 40-50 posto u odnosu na trenutnu. Da li će to građani moći platiti, sada je pod velikim upitnikom”, nastavlja Mešković.

Osim voćara, povećanje cijena proizvoda do 50 posto najavljuju i povrtlari, na što su upozorili iz Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona.

“Ukoliko nadležni ovoj oblasti ne posvete veću pažnju, izvjesni su i protesti na ulicama, jer nama je voda već došla do grla. Protesti su nam uvijek bili posljednja opcija na koju smo se najteže odlučivali, ali drugačijeg načina za opstanak nemamo”, naglasio je Hasanović.

Za sjetvu treba 80 miliona KM, a poljoprivrednici dobili samo sedam

Troškovi planirane sjetve u Tuzlanskom kantonu ove godine iznose okvirno 80 miliona KM, a kako navode iz Kantonalne privredne komore, vlast je za tu namjenu izdvojila svega sedam miliona mraka, što je apsurdno.

“Očekivani prihod od takve sjetve je trebao biti viši od 300 miliona KM te shodno tome nikako ne možemo biti zadovoljni iznosom od sedam miliona maraka. Inače, ovaj iznos smo uspjeli izlobirati borbom s nadležnima, jer je u budžetu prvobitno bilo planirano 4,5 miliona KM”, ističe nam Suad Selimović, sekretar poljoprivrednih udruženja u komori.

Selimović navodi da poljoprivrednici tuzlanske regije nisu ni blizu onoga što bi mogli biti na tržištu, shodno resursima kojima raspolažu, prije svega zemljišnim, klimatskim i ljudskim, koji je još uvijek u određenoj mjeri prisutan.

“Mi imamo veliku migraciju stanovništva sa sela u grad, odnosno napuštanja poljoprivredne proizvodnje i preseljenja tih radnika u fabrike ili izvan BiH. Nama sada postaje upitna i sezonska radna snaga, posebno kada je riječ o berbama i žetvama”, nastavlja Selimović.

Jedino pozitivno što bi se moglo desiti je eventualno povećanje poticaja za proizvođače kornišona i organizatore proizvodnje te vrste krastavca, zatim za muzna grla i peradarsku industriju.

Sve ove oblasti prošle godine nisu novčano podržane, a da li će u konačnici dobiti novac bit će poznato u narednom periodu, kada Vlada TK zvanično usvoji program raspodjele sredstava.