Tjelesnom aktivnošću do boljeg imuniteta

Štoviše, vježbate redovno, izgledi da ćete imati više antitijela od nekoga ko je fizički manje aktivan iznose čak 50 posto, tvrde britanski naučnici. Odavno se zna da je tjelesna aktivnost jedan od najučinkovitijih načina prevencije hroničnih bolesti, uz zdravu prehranu i odvikavanje od pušenja. Studija iz 2008. godine pokazala je da je tjelesna neaktivnost svake godine odgovorna za više od pet miliona preuranjenih smrtnih ishoda.

Istraživanje profesora Sebastiena Chastina, voditelja studije, i njegovih kolega sa Sveučilišta Glasgow Caledonian uključilo je sve dostupne dokaze koji su doveli u vezu učinak tjelesne aktivnosti i rizik od obolijevanja i smrtnog ishoda od zaraznih bolesti poput upale pluća (čestog uzroka smrti od covida-19), na funkcioniranje imunološkog sistema i na ishod cijepljenja.

Chastin je kazao da je studija provedena puno ranije, na samome početku pandemije pa nije obuhvatila istraživanja koja se odnose na covid-19, no tvrdi da su saznanja vrlo relevantna za odgovor na aktualnu pandemiju.

Kroz 35 neovisnih nasumičnih kontrolnih ispitivanja, zlatnog standarda za naučne dokaze, pokazalo se da je redovna tjelesna aktivnost rezultirala povišenim razinama imunoglobulina (antitijela) IgA. Imunoglobulini (antitijela) su proteinske molekule koje stvara imunosni sustav kao reakciju na ulazak neke strane supstancije u organizam (antigena). Pet je razreda imunoglobulina: IgA, IgM, IgG, IgE i IgD.

IgA se stvara na sluznici intestinalnog i respiratornog trakta. Sekretorni IgA nalazi se u sekretima bronha, crijeva, znoju, suzama i kolostrumu te štiti intestinalni i respiratorni trakt od virusnih infekcija. Dakle, riječ je o antitijelima koja prekrivaju sluznicu naših pluća i ostalih dijelova organizma u koje mogu prodrijeti virusi i bakterije.

Chastain podsjeća da redovna tjelesna aktivnost povećava i broj CD4+T stanica koje su odgovorne za uzbunjivanje imunološkom sistema na napad ‘izvana’ i na reguliranje njegove reakcije na bakterije i viruse.

Kako tjelesna aktivnost suzbija razvoj bolesti

Tri su mehanizma koja tjelesnu aktivnost čine učinkovitim lijekom protiv zaraznih bolesti.

Prije svega, ona štiti od faktora rizika razvoja teške i fatalne infekcije. U fizički aktivnih ljudi rjeđe se razvijaju pretilost, dijabetes te respiratorne i kardiovaskularne bolesti. Epidemiološke su studije pokazale da osobe koje pate od spomenutih stanja teže podnose covid-19 i ostale respiratorne zarazne bolesti.

Ne treba zaboraviti ni to da tjelesna aktivnost smanjuje stres i hronične upale, što opet utječe na manju vjerovatnost razvoja infekcija s fatalnim ishodom. Većina smrtnih slučajeva covida-19 i upale pluća rezultat su nekontroliranog upalnog odgovora organizma. I u konačnici, ako smo tjelesno aktivni naš je imunološki sistem snažniji i otporniji.