Razvili biznis u srednjoj Bosni: Fosilne ostatke slonova i dinosaurusa preprodaju za 1.500 KM

Granična policija je na graničnom prijelazu Stara Gradiška u automobilu slovenskih registracijskih tablica prije dvije sedmice pronašla fosile stare oko 15 miliona godina.

Slovenski državljanin (46) fosile je pokušao prokrijumčariti u kutijama za cipele. Neki stručnjaci već su potvrdili kako je krijumčar, u slučaju uspjeha, mogao preprodajom tih fosila zaraditi i više od stotinu hiljada eura. Nakon svega, mještani se pitaju hoće li vlasnik Rudnika, tačnije Vlada Federacije BiH, konačno reagirati i istražiti cijeli ovaj slučaj.

Ovoga nema nigdje, samo kod nas u Bosni i Hercegovini, kazuju u nevjerici mještani Skopaljske Gračanice nakon što se njihovo malo mjesto na pola puta između Bugojna i Uskoplja našlo na naslovnicama regionalnih izdanja novina, a zbog slučaja krijumčarenja fosilnih ostataka praslonova, vodozemaca i dinosaurusa. Ljudi se s pravom pitaju hoće li nakon ovog skandala neviđenih razmjera vlasti konačno reagirati jer ono što se dogodilo nije od jučer, piše Večernji list BiH.

Neprocjenjiva vrijednost

Granična policija je na graničnom prijelazu Stara Gradiška u automobilu slovenskih registracijskih oznaka prije dvije sedmice pronašla fosile stare oko 15 miliona godina. Slovenski državljanin (46) fosile je pokušao prokrijumčariti u kutijama za cipele. Dokazano je kako fosili praslonova i vodozemaca iz perioda srednjeg miocena imaju neprocjenjivu vrijednost i da su najvjerovatnije iskopani iz ugljenokopa Gračanica.

Voditelj Geološko-paleontološkog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Dražen Japundžić kazao je kako su, nakon pregleda, potvrdili kako je riječ o “vrlo vrijednoj, dragocjenoj i za paleontologe fosilnoj građi od neprocjenjive vrijednosti, koju u svojoj karijeri još nije vidio pred sobom”.

Građa predstavlja ostatke fosilne faune iz geološkog razdoblja srednjeg miocena (prije oko 15 miliona godina), a najzastupljeniji su ostaci zubi i čeljusti fosilnih praslonova (Gomphotherium i Prodienotherium), nosoroga (Brachypotherium), svinja (Conohyus), dabrova, jelena, goveda itd. Paleontolozi su u građi razaznali i nekoliko primjeraka fosilnih vodozemaca (Salamander).

Javna tajna

– Na temelju dosadašnjeg iskustva i literature možemo sigurno utvrditi kako su svi ti fosili s lokaliteta Gračanica iz Bugojna u BiH te da su tamo ukradeni s istraživačkoga lokaliteta. Ovo su ostaci gornje čeljusti i dvaju kutnjaka životinje iz roda praslonova. Primjerci nisu očišćeni ni preparirani, tako da vjerovatno sadrže i druge fosilne vrste, koje se trenuno ne mogu determinirati. Ovo je vrlo vrijedna i bogata fosilna građa te će nam zasigurno dati nove znanstvene spoznaje o životu, klimi i okolišu u pradavnoj Zemljinoj prošlosti na području središnje Evrope – rekao je Japundžić, dodavši kako će ti ostaci u dogovoru s policijom ići u nove čuvaonice Prirodoslovnoga muzeja u Hrvatskoj.

– Sva građa ide u naše čuvaonice. Građani to neće moći pogledati sigurno dok se ne razjasni podrijetlo i vrijednost građe, prvo u političkoj suradnji s Ministarstvom RH i nadležnim policijama u BiH, a zatim i sa strane struke treba provesti čišćenje i prepariranje. Dosta je tu posla – kazao je za Novu TV Japundžić, prenosi Večernji list.

Neki stručnjaci već su potvrdili kako je krijumčar, u slučaju uspjeha, mogao preprodajom tih fosila zaraditi i više od stotinu hiljada eura.

Iako je za širu javnost ovo velika senzacija, javna je tajna kako se ta nelegalna iskopavanja nestručnih ljudi koji rade u ugljenokopu Gračanica vrše već cijelu deceniju i da na tome neko jako dobro zarađuje.

Mještani Skopaljske Gračanice kazali su kako bi cijelo područje rudnika trebalo zaštiti sve dok stručnjaci i znanstvenici ne izvrše detaljni uvid u nalazišta i procjene štetu.

Sajam u Kreševu

– Ma, ovo se radi dulje od deset godina, a u sve su uključeni pojedini zaposlenici ugljenokopa, vozači, bageristi i njihovi nadležni šefovi, ali niko ništa ne poduzima. Za pojedine fosile znali su dobivati i po 1.500 KM pa bi ih kasnije preprodavali – kazao je jedan od mještana Gračanice, koji je iz sigurnosnih razloga želio ostati neimenovan.

Inače, Rudnik ugljena Gračanica je u stopostotnom vlasništvo Vlade Federacije BiH i posluje u sastavu JP Elektroprivreda BiH. Zemlja oko rudnika uglavnom je u vlasništvu tamošnjih Hrvata, koji su se ranije bunili protiv lokalnih vlasti koje su tu namjeravale izgraditi odlagalište otpada.

Nakon svega, mještani se pitaju hoće li vlasnik Rudnika, tačnije Vlada Federacije BiH, konačno reagirati i istražiti cijeli ovaj slučaj.

Kako saznajemo, policija iz Hrvatske kontaktirala je kolege iz FBiH, a očekuje se uključivanje i relevantnih institucija dviju država koje će donijeti odluku o daljnjoj sudbini otkrivenih fosila.

Za nepovjerovati je da su fosili nosoroga, praslona, žirafe, stari od deset do petnaest miliona godina, s ovog područja, već cijelu deceniju bili izlagani javnosti na Sajmu minerala, kristala, fosila, poludragog i dragog kamenja u Kreševu.

Zubi praslona

Jedan od izlagača fosila na Sajmu u Kreševu bio je Enes Manović koji je izlagao fosile praslonova gomfoterija, dinoterija i dinoterja giganteuma, naglašavajući kako je imao brojne ponude za te pronalaske, ali da ih kani darovati Zemaljskom muzeju na čuvanje.

Inače, na području Skopaljske Gračanice nađeno je dvadesetak vrsta životinja iz razdoblja srednjeg miocena. Područje Bosne i Hercegovine skriva velike historijske tajne. Prije desetak godina mediji su pisali kako su na prostoru općine Tomislavgrad pronađeni ostaci praslona iz roda Gomphotherium i podrodova Tetralophodon punjabensis i Anancus arevensi, što je tada bilo senzacionalno otkriće.

Praslon iz roda Gomphotherium, pretpostavlja se, izumro je zbog dramatičnih klimatskih promjena i jakih tektonskih pomicanja i poremećaja, zbog kojih su se izdigli masivi kao što su Alpe, Dinaridi i Karpati. U naučnim se krugovima pretpostavlja kako je praslon živio oko Panonskog mora koje je prekrivalo cijeli današnji Balkanski poluotok i koje se postupno isušivalo te gubilo salinitet te se na kraju pretvorilo u veliko jezero. Uz obale jezera živjeli su tada srodnici praslonova dinoteriji hraneći se lišćem sa stabala. O tome svjedoče ostaci zubi praslona, koji su pronađeni na nekoliko lokaliteta u Hrvatskoj.